Još jedan “papirnati” mjehur je puknuo. Međutim, ne onaj vezan za “dot.com” dionice ili dugovne vrijednosne papire, nego onaj koji uključuje jednu sasvim drukčiju vrstu papira – besplatnih novina.

Od svojih začetaka u Stockholmu 1995. godine i dnevnog lista Metro besplatne novine proširile su se po cijelom svijetu i na jedan način suvremenijim medijima ugroženom tiskovnom novinarstvu dale nov pečat i rijetku priču o strelovitom usponu. Do protekle godine dnevni promet takvih tiskovina popeo se do svjetske razine od 40 milijuna, kaže Piet Bakker, amsterdamski profesor koji prati trendove u spomenutom sektoru. Besplatne novine su također u nekim zemljama poput Španjolske bile čitane više i od novina za koje se trebao izdvojiti novac. No od početka krize prošle jeseni promet im je počeo opadati, a samo u Europi, koja predstavlja dvije trećine tržišta, pao je za više od deset posto te je prestalo izlaziti više od desetak naslova. Iako i “regularne” novine pate pod recesijom, one besplatne su doživjele još teže udarce jer potpuno ovise o oglašavanju, od kojeg su prihodi mnogo nestabilniji od onih od prodaje na kioscima i pretplate. Štoviše, danas je prema analitičarima za trećinu manje oglasa u besplatnim novinama u odnosu na proteklu godinu.