Članstvo u EU donosi sa sobom sveobuhvatne reforme na političkom, gospodarskom i društvenom području za kandidate, pa tako i za Hrvatsku. Da bi Hrvatska bila što bolje pripremljena za ulazak u Uniju, ponuđena joj je pretpristupna pomoć pri prilagođavanju na europske standarde te pri implementaciji opsežnih reformi koje će utjecati na život na svakom koraku. Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) sastoji se od pet komponenti: tranzicijska pomoć i izgradnja institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Iako su sve komponente bitne za skladan razvoj Hrvatske, u ovom ćemo se članku posvetiti drugoj komponenti, odnosno prekograničnoj suradnji.

Šest programa
Hrvatska ima mogućnosti sudjelovati u šest programa prekogranične suradnje: s BiH, Crnom Gorom, Mađarskom, Slovenijom, Srbijom te u jadranskoj prekograničnoj suradnji. Osim navedenog Hrvatska može sudjelovati i na dva transnacionalna programa: “Jugozapadna Europa” i “Mediteran”. Među glavnim aktivnostima koje pokrivaju navedeni programi su: sudjelovanje između lokalnih i regionalnih vlasti, nevladinih organizacija i poduzeća u susjednim regijama na području ekonomskoga i društvenog razvoja, pomoć pri uspostavi infrastrukture za poboljšanje stanja na području turizma, transporta, modernih komunikacijskih putova i, naravno, održivog razvoja okoliša. Pokraj svega navedenog ti projekti pomažu pri uspostavi, očuvanju i učvršćivanju međuljudskih odnosa na pograničnim područjima. Za što bolje razumijevanje tematike ukratko ćemo predstaviti natječaj Slovenija – Hrvatska, koji je bio objavljen i dovoljno je opsežan da na njemu predstavimo karakteristike pograničnog sudjelovanja. Očekuje se da će projekti odobreni u ovom natječaju u kratkom vremenu uspješno krenuti sa svojim provođenjem.

Prentendenti na novac
Mjere koje su obuhvaćene u natječaju su: turizam i razvoj ruralnog područja, razvoj poduzetništva, socijalna integracija, zaštita okoliša, očuvanje održivog razvoja okoliša i kulturne baštine. Ako organizacija u svojim mislima već ima ideju koja okvirno spada u navedene prioritete, to i dalje nije dovoljno. Na raspisanom natječaju definiraju se područja iz kojih moraju biti te organizacije i tipovi organizacije koje se zapravo mogu prijaviti. Koja područja imaju mogućnost sudjelovati? U Sloveniji to su Pomurska, Podravska, Savinjska, Spodnjoposavska, Jugozapadna Slovenija, Notranjsko-kraška, Obalno-kraška i Osrednjoslovenska (20%) regija. U Republici Hrvatskoj to su Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-Zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Primorsko-goranska, Istarska županija i Grad Zagreb (20%). Na natječaj se mogu prijaviti regionalni i lokalni javni organi te pravne osobe kao što su fondovi, zavodi, agencije koje je osnovala država ili općina, ili istraživačke i razvojne ustanove, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, ustanove zdravstvenog osiguranja, ustanove za očuvanje prirode i kulturne baštine, lokalne i regionalne razvojne agencije… Na natječaj se mogu prijaviti i nevladine organizacije kao što su udruge, zaklade, zatim gospodarske, seoske, obrtne i industrijske zadruge, klasteri koji su registrirani kao neprofitne pravne osobe, pa pravne osobe koje imaju neprofitan status i namjenu djelovanja, kao što su društva, lokalne i regionalne razvojne agencije registrirane kao poduzeća i na kraju lokalne turističke organizacije, organizacije za osposobljavanje, zasebni zavodi.