Ne zvuči nimalo dobro: od svih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) veći pad prodaje novih automobila nego u Hrvatskoj dogodio se samo u Rumunjskoj (55,99%) i Mađarskoj (43,52%) – ne računajući baltičke države, u kojima je pad prodaje veći od 70 posto, ali su i prodajne brojke minimalne. Možda nema ni potrebe lamentirati o razlozima tog pada, odnosno koliko je on uzrokovan realnom činjenicom pada kupovne moći, nevoljkosti banaka da prati prodaju ili je pak riječ o psihološkoj blokadi potencijalnih kupaca koji, prateći katastrofične vijesti o stanju gospodarstva, ne kupuju nova vozila iako im ona zaista trebaju, pa čak i imaju novca za kupnju. Svi navedeni uzroci jednako su objektivni. Kako bilo da bilo, prema podacima JATO Dynamicsa u prva četiri mjeseca ove godine registrirano je 16.891 osobno vozilo, dok je u istom razdoblju prošle godine na hrvatske ceste došlo 31.254 nova automobila. I tada i sada najprodavanija je marka Opel koji je unatoč tome najveći gubitnik. Naime, dok su s više od 4300 prodanih vozila prošle godine imali tržišni udio od gotovo 14 posto, u prva četiri mjeseca ove godine ne samo da su prodali 2481 automobil manje nego su i izgubili gotovo tri posto tržišnog udjela.

Potonuli Francuzi
U smislu pada volumena prodaje drugi je na ljestvici gubitnika Renault koji je prošle godine držao drugo mjesto prodaje sa 2985 registriranih vozila i tržišnim udjelom od 9,55 posto, a danas je treći na ljestvici s prodajom od 1455 vozila i tržišnim udjelom od 8,61 posto. Drugi najveći pad tržišnog udjela nakon Opela ima Citroën, s prošlogodišnjih 6 na ovogodišnjih 4,5 posto. Nešto je manje tržišni udio pao Škodi i Fordu. Naime, obje marke bilježe pad u prodaji veći od tisuću automobila u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Prodaja je prepolovljena i pravim divovima svjetske automobilske industrije: Fiatu, Toyoti, Hyundaiju, Mercedes-Benzu, BMW-u… Ako se može reći da netko dobro gazi i krizom, onda je to Volkswagen. Doduše, i njemu je prodaja u odnosu na prošlu godinu pala 30-ak posto, ali su na krilima nove generacije Golfa i Passata CC povećali tržišni udio za više nego pristojnih 1,65% te došli na drugo mjesto ljestvice, tik iza Opela. Znatno je tržišni udio, također unatoč padu volumena, povećala i Kia (sa 1,91, na 3,17%), a još se za pola posto popravio i Suzuki. Marke koje su povećale ne samo tržišni udio već i volumen treba tražiti svijećom. Među njima je i Nissan koji je u prva četiri mjeseca ove godine registrirao 65 automobila više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovdje naglašavamo riječ “registrirao” jer razlog se tom rezultatu može naći u činjenici da su tek ove godine isporučivani popularni modeli Qashqai koji su prodani još davno prošle godine. U krizi je bolje tržila jeftina Dacia (razlog je uvođenje novog modela, kompakta Sandero), prodano je i više Smartova te Lancije zahvaljujući dolasku nove Delte. Inače, najprodavaniji model ove godine je Volkswagen Golf (koji sam drži više od 4 posto hrvatskom tržišta) ispred Opel Astre i Renaulta Megane, dok je prošle godine sa 1481 primjerkom vodeći Renault Clio ove godine tek četvrti sa 508 prodanih komada. Čudesno visoko, na petom mjestu, nalazi se Suzuki SX4. Odlično je svoj tržišni put započela već spomenuta Dacia Sandero, Opel Insignia već se približila dosad nedodirljivoj poslovnoj limuzini VW Passatu, a jako se dobro prodaje i jeftina Kia Ceed. Evo i kratkog pogleda na segmente: najviše prodanih automobila u segmentu je kompaktne klase, više od 34 posto, dok je najveći gubitnik segment malih automobila koji se s prošlogodišnjih 36 posto tržišnog udjela pao na 29 posto. Nastavio se i rast tržišnog udjela SUV vozila koji sada čine više od 11 posto ukupnog tržišta. Znatno je pao tržišni udio poslovnih i sportskih modela te luksuznih automobila najviše klase. Međutim, i ovdje vidimo jednu znakovitu zanimljivost: za razliku od prošle godine kada im je rubrika ostala prazna, ove godine već je prodano pet Ferrarija, po dva Aston Martina i Hummera te čak jedan Bentley. Pad prodaje sa 28 na 16 komada bilježi Porsche, ali mu je tržišni udio od 0,09 posto identičan kao i prošle godine.

Ne može jeftinije
Glavno pitanje, čiji bi odgovor mnogi skupo platili, jest kako će izgledati tržište u nastavku godine. Oni oprezni, odnosno pesimisti, tvrde da će se nastaviti trend iz prva četiri mjeseca. To bi, ako se obistini, moglo biti gotovo katastrofalno za mnoge, a posebice privatne automobilske dilere, od kojih su mnogi investirali znatna sredstva u svoje salone i servise računajući, potpuno očekivano, nastavak trenda rasta. Stoga smo skloniji vjerovati optimističkim prognozama baziranim na neupitnim činjenicama – prije svega starom voznom parku koji vapi za obnovom te činjenici da se u Hrvatskoj ni u najboljoj godini nije prodavalo onoliko automobila s obzirom na broj stanovnika kao primjerice u Sloveniji ili Češkoj. U ovom trenutku automobilska industrija daje zaista sve od sebe. Kupiti danas jeftiniji automobil jednostavno je nemoguće i oni koji čekaju još bolje uvjete neće ih dočekati. Budući da država nema ni na kraj pameti pomoći toj grani trgovine (što je apsolutno pogrešno, ali je to već druga tema), sada je sve na bankama koje bi trebale “odriješiti kesu” i omogućiti povoljnije uvjete kupnje i rušenju te psihološke blokade u glavama potencijalnih kupaca. A to će biti najteže postići.