Nakon što su godinama trošili milijarde na programe pomoći Africi, novi trend među donatorima je pružanje sredstava poduzetnicima s toga kontinenta.

Sastanak Svjetskoga ekonomskog foruma o Africi sljedećeg mjeseca u Cape Townu trebao bi učvrstiti poruku da “trgovina, a ne pomoć” predstavlja spas za kontinent kojemu se predviđa da će njegov prosječan petpostotni rast iz prošlih godina ove godine zbog globalne ekonomske krize pasti na 1,5 posto. Sada se kao čudotvoran lijek predstavlja poduzetništvo. Početkom mjeseca inicijativa danske vlade nazvana Povjerenstvo za Afriku pokrenula je “jamstvenu podružnicu” vrijednu tri milijarde dolara kako bi mobilizirala kredite za mala poduzeća. Do sada su takve poduzetnike – uglavnom ulične prodavače koji žele otvoriti trgovinu – lokalne banke ignorirale. Član povjerenstva i predsjednik Afričke banke za razvoj Donald Kaberuka izjavio je da je taj potez “najinovativnija inicijativa koja je u posljednjim desetljećima pokrenuta u Africi”. Dodao je da će ona stvoriti milijune produktivnih i pristojnih radnih mjesta. Ekonomist Dambis Moyo iz Zambije u knjizi “Mrtva pomoć” tvrdi da je pomoć Zapada zemljama u razvoju pokrenula kulturu ovisnosti. Knjiga je izazvala ljute reakcije kod organizacija za pružanje humanitarne pomoći. No postavlja se pitanje što bi trebalo zamijeniti pomoć? Stručnjaci, poslovni ljudi i grupe civilnog društva upozoravaju da se novim takozvanim društvenim poduzetnicima mora pomoći ne samo da krenu nego i da se održe. Svjetska financijska kriza povećala je protekcionističke tendencije među bogatim zemljama i za Afriku pogoršala pristup tržištima. Poslovni ljudi Afrike pozdravili su potez Povjerenstva za Afriku, ali neki od njih upozoravaju da je pružanje potpore malim poduzećima samo dio rješenja te da je kontinentu zapravo potrebno da se umiješaju lokalna sredstva i lokalni investitori kako afričko povjerenstvo ne bi postalo još jedna industrija za dijeljenje darova. Inače, poslovni razvoj Afrike ne predstavlja prijetnju bogatim zemljama. Na kontinentu živi 20 posto svjetske populacije, ali u svjetskoj trgovini sudjeluje samo s udjelom od dva posto. Unatoč tome bogate zemlje, s izuzetkom Coca-Cole, često su se čak i prije dekolonizacije iz šezdesetih godina ponašale kao da žele da Afrika ostane siromašna. Ipak, među recesijom pogođenim društvima za pružanje humanitarne pomoći postoje strahovi da je orijentiranje na poduzetništvo početak privatizacije humanitarne pomoći. Vuyiseka Dabula, glasnogovornik južnofričke kampanje za liječničko djelovanje, upozorava: “HIV nije u recesiji i mi nismo poduzeće. Otprilike 80 posto naših sredstava dolazi od međunarodnih donatora, a većina njih je smanjila proračune za 25 posto”.