U hrvatskim inovativnim kutijama mogli su se čuvati povijesni dokumenti na kojima se razvijala europska kultura, uključujući i neprocjenjiva djela umjetnika poput Leonarda da Vincija. No, obrtu Kartonaža Vlašić, koji ih je trebao proizvoditi, propao je 200.000 eura vrijedan projekt zbog nedostatka novca.

Vlasnik Vlado Vlašić požalio nam se kako je velike nade polagao u program Eureka, europsku inicijativu namijenjenu financiranju i stvaranju proizvoda baziranih na novim tehnologijama. U skladu s pravilima natječaja sklopio je partnerstvo sa znanstvenom institucijom, tj. Slovenskim institutom za celulozu i papir u Ljubljani te slovenskom tvrtkom Moli. Kartonaža Vlašić trebala je proizvoditi kutije, Institut kontrolirati njihovu kvalitetu i papir, a Moli je trebao distribuirati kutije u zemlje EU. “Bilo nam je otvoreno tržište brojnih europskih državnih arhiva, muzeja, knjižnica… Povijesna građa čuva se u kutijama u kojima se niša ne smije događati u idućih sto godina, a u takvim našim kutijama čuva se dokumentacija Dubrovačke Republike”, kaže Vlašić. No Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odbilo je dati zeleno svjetlo, čime je Vlašić ostao bez mogućnosti povlačenja nepovratnih sredstava, odnosno dobivanja oko 60.000 eura, dok su njegovi partneri bez problema dobili dokumentaciju u Sloveniji. “Za sredstva iz programa Eureka u Hrvatskoj se mogu natjecati samo mala i srednja poduzeća, no ne i obrti i velike kompanije”, kaže Gordana Prutki-Pečnik, koordinatorica programa. Ne navodeći razlog takve selekcije, napominje kako svaka zemlja ima svoja pravila i procedure natječaja. “Ove godine ne vjerujem da će se išta promijeniti, no iduće možda”, ističe Prutki-Pečnik.“Ima obrtnika čiji je posao intelektualan, nije to samo proizvodnja kišobrana”, naglašava Vlašić. Ogorčen je na institucije koje bi se trebale zalagati za prava obrtnika i inovatora, napose Hrvatsku obrtničku komoru (HOK). Natko Vlahović iz odjela za gospodarstvo HOK-a kaže da je inzistirao na uključivanju obrtnika u idući krug financiranja.