Usporavanje globalnih ekonomskih aktivnosti gurnulo je Norvešku u recesiju unatoč velikim rezervama nafte i snažnom proračunu.

Bruto društveni proizvod Norveške, s izuzetkom aktivnosti povezanih s naftom u prvom tromjesečju ove godine, smanjio se za jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je pao za 0,8 posto, objavio je državni ured za statistiku. Time je prvi put od 1993. ostvarena uobičajeno prihvaćena definicija recesije – smanjenje BDP-a dva tromjesečja zaredom. Norveška ekonomija se prošle godine proširila za 2,6 posto, a u 2007. za 6,1 posto. Kada se uključe aktivnosti povezane s naftom, pad tijekom prvog tromjesečja 2009. iznosio je skromnijih 0,4 posto. Stalne investicije u energetsku industriju ublažile su posljedice globalne recesije u Norveškoj. Država ostvaruje zaradu od nafte i prirodnog plina i kroz poreze koje je nametnula na proizvodnju s njezinih priobalnih bušotina i od izravnih investicija u naftne projekte. No u državi sa 4,6 milijuna stanovnika počinju se osjećati pojedini vidovi financijske krize. Teži pristup zajmovima i viši troškovi kredita zaustavljaju poslovne investicije. Norveška središnja banka smanjila je svoju temeljnu kamatnu stopu na 1,5 posto, sa 5,75 posto u listopadu, a naznačila je da bi kamatna stopa poslije tijekom godine mogla pasti i do jedan posto.
(NYT)