U napetoj debati o energetskoj sigurnosti naspram održivosti okoliša, velike kanadske rezerve naftnog pijeska imaju posebno mjesto.

Kanada ima druge najveće rezerve nafte, nakon Saudijske Arabije, i najveće u zapadnoj hemisferi. Iz njenog naftnog pijeska proizvodi se 1,3 milijuna barela nafte dnevno, što je velik porast u odnosu na 600.000 barela dnevno u 2000. Kao posljedica toga, Kanada je postala najveći strani dobavljač nafte za Sjedinjene Države, na koju je prošle godine otpalo 19 posto američkog uvoza. No razvijanje i iskorištavanja tog pijeska u regiji Alberta oštro su kritizirale ekološke grupe, lokalne zajednice, pa čak i katolički biskupi zbog njegova utjecaja na okoliš i zbog intenzivnog korištenja vode i prirodnog plina pri proizvodnji. Rast upotrebe naftnog pijeska razlog je što Kanada u posljednjim godinama unatoč obećanjima nije uspjela ograničiti emisije stakleničkih plinova. Pokušaji balansiranja veličine kanadskih rezervi i njihovog utjecaja na okoliš su teški. No novi izvještaj koji je objavila energetska konzultantska grupa IHS CERA ukazuje na velike prilike za iskorištavanje naftnog pijeska, no koje su okružene velikom nesigurnošću. “Naftni pijesak je neizmjeran resurs u Sjevernoj Americi i prema tome predstavlja priliku za povećanje energetske sigurnosti,” kaže James Burkhard, upravni direktor IHS CERA-ine globalne naftne grupe. No također postoje i pitanja o budućoj ekonomskoj isplativosti naftnog pijeska s obzirom na pad cijena nafte. Kao drugo, postoje i brojna pitanja povezana s ekologijom. Proizvodnja goriva iz naftnog pijeska zahtjeva velike količine prirodnog plina i vode, te proizvodi velike količine otpadnog materijala i ugljičnog dioksida. Inače, kanadska industrija nafte snažno je pogođena recesijom i 60-postotnim padom cijena nafte. Kako su cijene padale, više od 70 naftnih projekata je odgođeno. No ako bi ekonomski rast vremenom povećao naftnu potražnju i podigao cijene, proizvodnja nafte iz naftnog pijeska mogla bi do 2025. porasti na 6,3 milijuna barela dnevno. S druge strane, strogi propisi, slab ekonomski rast ili niske cijene energenata mogle bi skresati investicije i rezultirati proizvodnjom u slijedećih 20 godina od samo 2,3 milijuna barela dnevno. Borci za okoliš iz SAD-a htjeli bi da predsjednik Obama postavi stroga ograničenja na najprljavija goriva, uključujući i tešku naftu iz Kanade. Oni pozivaju administraciju da ignorira molbe kanadske vlade da izuzme naftni pijesak od regulacija o stakleničkim plinovima koje se trenutačno razmatraju u SAD-u. Jedno od najkontroverznijih pitanja povezanih s naftnim pijeskom je otkrivanje koliko on pridonosi globalnom zatopljavanju. Prema CERA-i, proizvodnja naftnog pijeska emitira 30 do 70 posto više stakleničkih plinova od nafte.