Europsko gospodarstvo doživjelo je u prvom kvartalu najveći pad BDP-a u posljednjih 13 godina, pokazuju podaci Eurostata. Bruto domaći proizvod članica eurozone pao je za dodatnih 2,5 posto u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine kada je pao za 1,6 posto. U odnosu na isto razdoblje lani, gospodarstva zemalja eurozone pala su za 4,6 posto.

Pad izvoza
Ako se pad europskog BDP-a nastavi ovakvim tempom, bit će premašena svibanjska predviđanja Europske komisije o padu BDP-a za 4 posto u ovoj godini i 0,1 posto tijekom 2010. godine.“Recesija je izrazito duboka. Negativan rast BDP-a je znatan, industrijska proizvodnja pada, a nezaposlenost oštro raste”, rekao je Kenneth Wattret, glavni makoekonomist za eurozonu u banci BNP Paribas.Kvartalni pad BDP-a eurozone veći je čak i od pesimistično obojenih predviđanja stručnjaka o 2-postotnom padu europske ekonomije. Najozbiljnija recesija na europskom kontinentu od završetka 2. svjetskog rata srezala je europski izvoz i potrošačku potražnju što je, posljedično, dovelo do rezanja proizvodnih troškova i otpuštanja radnika. Talijanska i njemačka ekonomija najviše osjećaju posljedice globalne recesije. Kontrakcija njemačkog gospodarstva posebno je otežavajuća okolnost imajući u vidu činjenicu da se radi o najvećoj europskoj ekonomiji. U prvom kvartalu ove godine njemački BDP pao je za dodatnih 3,8 posto u odnosu na prošlo, ionako loše tromjesečje. Najnoviji pad tako je postigao neslavan rekord jer slično smanjenje BDP-a nije zabilježeno od 1970. od kada se ti podaci statistički prate. Talijanski BDP pao je u ovom tromjesečju za 2,4 posto, najviše od 1980. godine, a francuski kvartalni BDP manji je za 1,2 posto. Pad BDP-a osjetilo je i austrijsko te nizozemsko gospodarstvo. Osim pada BDP-a, Europu muče i druge ekonomske brige. Proizvođačke cijene u ožujku su u eurozoni pale za malo više od 3 posto. Iako to teoretski ostavlja kućanstvima više novca za potrošnju, europske tvrtke neće moći računati na povećanje potražnje jer raste i nezaposlenost. Trenutna stopa nezaposlenosti iznosi skoro 9 posto, najviše u posljednjih tri godine, a EK predviđa za sljedeću godinu nezaposlenost od 11,5 posto. Visoku nezaposlenost posebno će osjetiti Španjolska i Irska.

Preuranjen optimizam
U svakom slučaju, optimistični tonovi nekih europskih političara o slabljenju krize i njezinom skorom kraju pokazali su se vrlo preuranjeni jer začarani krug recesije ne pokazuje znakove pucanja. Stoga su mnoge oči uprte u Europsku središnju banku (ECB) i njezin doprinos ublažavanju krize. ECB je prošloga tjedna snizila kamatnu stopu na samo 1 posto, a namjerava usisati do 60 milijardi eura nestabilne imovine kako bi stimulirala gospodarstvo. Plan za otkup nestabilne imovine navodno bi trebao biti predstavljen sljedeći mjesec.