Zbog lošijeg bukinga hoteli na Jadranu, koji su lani radili i u predsezoni, ovog svibnja zatvaraju vrata i čekaju lipanj. Iako hotelijeri tvrde da se ta rupa u prihodovnom smislu neće moći popuniti tijekom glavne sezone, ministar turizma Damir Bajs tvrdi da slabiji buking u svibnju nije novost jer je vezan uz ukupnost ponude hrvatskog turizma. “I prošle godine su se neki hoteli otvarali za praznike i zatvarali do početka sezone, i to u mnogome ovisi o poslovnoj politici hotela. Naravno, u obzir moramo uzeti i privatne iznajmljivače, kampove i druge, koji čine našu cjelovitu turističku ponudu da bismo mogli dati konačnu ocjenu svibnja. Kad su u pitanju prvi rezultati predsezone, ovog travnja na Jadranu je boravilo 9 posto više stranih gostiju koji su ostvarili 17 posto više noćenja.

Možete li komentirati Finine podatke o tome da su u prošloj godini hoteli prepolovili dobit?
– Hotelski sektor je prošle godine zabilježio ulaganje u iznosu od oko sedam milijardi kuna zahvaljujući čemu je hotelska ponuda znatno poboljšana. Rezultat tog ulaganja je činjenica da smo udvostručili broj hotela sa četiri zvjezdice koji trebaju činiti okosnicu hotelske ponude u Hrvatskoj. Turistički sektor nije visokoprofitabilan ni u jednoj zemlji, ali i stoga u ovoj i idućoj godini kanimo ne samo hotelima nego i drugim turističkim subjektima pomoći da budu pripravni na teže uvjete poslovanja u krizi.

Slažete li se s tim da će sezona 2010. biti još teža od ove?
– Da će kriza obuhvatiti i iduću sezonu već je poznato. Sve ovisi o stupnju gospodarskog oporavka, ali važno je da je turizam grana koja prva ulazi u krizu, ali prva i izlazi. Financijska kriza je jasno naznačena prošle godine u listopadu, a svjetski turizam gubitke je počeo bilježiti već u lipnju, i to nakon vrlo uspješne prve polovice godine. Očekujemo stoga da turizam iz krize izađe prvi.

Hoće li se s obzirom na sukobe u pregovorima do 1. lipnja, kako je planirano, realizirati parafiskalna rasterećenja poput naknade ZAMP-u ili HRT pretplate?
Pregovore o smanjenju parafiskalnih nameta vodi nekoliko ministarstava uz koordinaciju Ministarstva turizma i očekujem da će primjena početi 1. lipnja kako je i planirano akcijskim planom. Jasno je da neke mjere ne mogu biti popularne među svima, no moj posao je ne da budem popularan, nego da omogućim turizmu da bude konkurentniji, odnosno, i to ću jasno reći i tražiti od svih u sektoru, da pruži ili niže cijene ili više usluga za istu cijenu.

Ako se već ne ukine odredba o zabrani rada nedjeljom, treba li se produžiti sezona?
– Na naš prijedlog jedina iznimka u Zakonu o trgovini i jest turistička sezona, dakle trgovine će biti otvorene u vrijeme glavne sezone, a podsjetit ću da tad ubiremo gotovo 90 posto turističkog prometa.

Imate li informacije o zanimanju ruskih i ukrajinskih turista s obzirom na ukidanje viza u sezoni?
– Prema mojim informacijama, mjere su vrlo dobro prihvaćene s tih tržišta, pogotovo stoga što građani tih zemalja moraju imati vizu za zemlje koje su naši konkurenti. Važno je što smo dobili dodatnu mjeru koju su već uvele neke zemlje Europske unije, odnosno dopustili smo slijetanje zrakoplova starije ruske generacije. Ministarstvo turizma ovih dana predstavlja mjere u Moskvi i Kijevu, što je naišlo na iznimno velik odaziv novinara i tamošnjih turoperatora. Osobno sam se sastao s veleposlanicima tih zemalja u Hrvatskoj koji tvrde da je privremena suspenzija viza jako dobro odjeknula.

Je li poznato koliko će Rusa dovesti te mjere?
S obzirom na okolnosti, bili bismo sretni da zadržimo lanjske brojke, ali računamo da bi bez mjera one bile smanjene za najmanje 50 posto jer zemlje koje su više okrenute prema ruskom tržištu upravo pronalaze nove mjere kojima ih kane privući.

Hoće li vizni režim za Ruse i Ukrajince vrijediti i za iduću godinu i upućuje li se već sad takva poruka ruskim turoperatorima?
– Zasad je službeno potvrđena samo za ovu godinu, no smatram da će se očekivati da vrijedi i u idućoj sezoni. Kao ministar turizma zainteresiran sam da to bude trajna mjera.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Je li Vlada svjesna da takvu odluku mora donijeti što prije s obzirom na to da je ugovaranje programa za iduću sezonu pred vratima?
– Upravo tako, i Vlada je pokazala da je toga svjesna čim je usvojila akcijski plan za turizam, što je prepoznala i Svjetska turistička organizacija koja se iznenadila kako je Hrvatska brzo reagirala na zbivanja u turizmu.

Ista stvar vrijedi i za smanjenje PDV-a u turizmu koje je tek naznačeno za iduću godinu. Kada slijedi odluka?
– Kako stoji u akcijskom planu, Vlada će prilikom usklađenja poreznog sustava s Europskom unijom uzeti u razmatranje i smanjenje PDV-a u turizmu. Dakle, to će se definirati do početka iduće godine.

Znači, mislite da neće zakasniti?
Za takve mjere, koje iziskuju iznimno ozbiljnu pripremu i imaju dugoročne posljedice, ne može se reći da kasne.

Mislite li da je akcijski plan zakasnio, barem za ovu sezonu?
– Ako kažemo da se akcijski plan nadovezao na mjere udruženog oglašavanja, a da smo njegov prijedlog već izradili u vrijeme dok je UNWTO tek počeo apelirati na zemlje da turizam stave u središte interesa u krizi, imate odgovor.

Imate li već neke konkretne rezultate mjera udruženog oglašavanja s obzirom na to da se dobar dio poticaja odnosi na predsezonu koja je pred vratima?
– Zajedničke mjere javnog i privatnog u svim sektorima u turizmu obuhvaćaju nekoliko stvari istodobno: s jedne strane pojačanje promidžbe sa 9 na 28 milijuna eura, a s druge vezivanje privatnih sredstava najvećih turističkih agencija svijeta kojima dajemo poticaj po turistu kojeg dovedu u Hrvatsku, jedan euro u sezoni i 20 eura u pred i posezoni. Isplata ide u dva djela, s tim da oni koji neće uspjeti ispuniti ugovoreno vraćaju sredstva koja smo u njih uložili, a oni koji žele dobiti i drugu uplatu moraju dokazati da su proveli oglašavanje i doveli turiste.

Imate li već takvih koji neće dobiti drugu polovicu?
– To ćemo znati početkom lipnja jer nam do kraja mjeseca svi koji su dobili sredstva moraju predati izvještaj o provedenom poslu. Oni koji dokažu da su ispunili barem 50 posto od očekivanog drugi dio isplate ostvaruju već u lipnju, što će i domaćim i stranim turoperatorima pomoći da djeluju još tijekom ove sezone i poštedjeti ih kreditnog zaduživanja. Jedna od prednosti ove mjere je što smo zadržali turoperatore u Hrvatskoj koji su pak uvrstili više programa nego što su planirali. Stoga tu mjeru kanimo provesti i u idućoj godini, uz eventualne dorade.

Kad ćete ukinuti slogan ‘Mediteran kakav je nekad bio’?
– Nedavno je usvojen novi marketinški plan u turizmu, koji ćemo dijelom primijeniti već ove godine. S punom primjenom promijenit će se poruke, marketinški nastupi i mediji oglašavanja – novi plan obuhvaća regionalan pristup, veći naglasak na internetskom oglašavanju, a Hrvatsku ćemo predstaviti kao “lifestyle”-destinaciju. Navedeni slogan ukinut ćemo u idućoj sezoni, uostalom već u ovoj sezoni uveli smo neke nove slogane poput “Tako lijepa, a tako blizu”.

U kojem roku očekujete provedbu reforme Hrvatske turističke zajednice? Hoće li se smanjiti broj zaposlenih u HTZ-u?
– Upravo se radi na dovršetku niza pravilnika što će omogućiti preustroj HTZ-a koji će biti kompletno dovršen do kraja godine, a najveći dio provedbe kreće nakon sezone. Novi zakon će kompletno redefinirati HTZ. Turističke zajednice moraju postati upravljači destinacije, trebaju se u cijelosti profesionalizirati i koordinirati tako da se više neće moći dogoditi da svaki TZ radi što želi. HTZ će biti nešto manji, no išli smo za tim da turističke zajednice koje ne ispunjavaju potrebne parametre spojimo s drugim TZ-ovima, uveli smo nove modele spajanja TZ-a nižeg ranga, odnosno dali smo im velik izbor modela ustroja.

Primjena strategije na kraju mandata

Zakon o turističkom zemljištu mnoga pitanja ostavlja naknadnim Vladinim odlukama, poput kriterija pod kojima se daju koncesije i kod dijela struke prijedlog je naišao na kritike.
– Prijedlog Zakona se dugo izrađivao i jako je složen, no bitno je da će konačno riješiti problem zemljišta koja koriste i na njemu zarađuju oni koji nisu vlasnici, a riječ je o stotini milijuna kvadrata. Pritom potpuno podržavam model koncesija umjesto prijenosa vlasništva jer će omogućiti da zadržimo resurse, a riječ je o najljepšim dijelovima hrvatske obale.

Što će u budućoj strategiji razvoja turizma privući investicije u sektor?
– Strategija mora razviti nov model turizma prema kojem polako idemo. Ne želimo, primjerice, varijantu betonizacije kao u Španjolskoj, nego želimo iskoristiti ekološke resurse koji su naša prednost. Strategija mora imati regionalan pristup i obuhvatiti i morski i kontinentalni dio Hrvatske. U tijeku ove godine započet ćemo s izradom strategije i bio bih vrlo zadovoljan da primjena započne pri kraju mog mandata. Bitno je da taj dokument treba vezati i Vladu i lokalnu samoupravu te gospodarske subjekte.