Domaće banke bi se zbog pohlepe mogle naći u ozbiljnim problemima vezanim uz neotplatu dugova. Ukoliko ne spuste kamate brojni građani neće moći vraćati kredite čime će solventnost banaka doći u pitanje, a kriza se u Hrvatskoj dodatno pogoršati, naglasio je Mate Babić, profesor makroekonomije sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Više kamate ili otpuštanja
“Banke moraju otpisati stanovništvu kamate na stambene kredite, a država treba davati garancije za otplatu glavnice na te kredite. Ubrzo ćemo se uvjeriti da je ovo nužno”, poručio je Babić tijekom konferencije “Kako se uspješno suprotstaviti krizi?” održanoj u četvrtak u Zagrebu.Predsjednik Uprave PBZ-a, Božo Prka, jasno je dao do znanja kako banke nemaju namjeru spuštati kamatne stope, štoviše one će ih vjerojatno podizati. “Banke nisu u mogućnosti spuštati kamatne stope. Kada bi bazna kamatna stopa koju propisuje HNB bila niža to bi možda i bilo moguće, no u trenutnim okolnostima, bez strukturnih promjena u ekonomiji i bez promjene monetarne politke to nije moguće”, istaknuo je Prka. Podsjetio je kako je unatoč padu međubankarskih kamatnih stopa došlo do povećanja rizika što je i razlog rasta kamata. “Banci kojoj sam na čelu, u kriznim vremenima na raspolaganju su masovna otpuštanja, što nećemo učiniti, ili blago povišenje kamatnih stopa, što će se vjerojatno i dogoditi”, rekao je. Komentirajući Babićev poziv, Prka je Poslovnom dnevniku rekao kako “takav prijedlog nije realan”. “Država nema novca i uostalom trebala bi se baviti drugim stvarima. Ne bojim se da bi moglo doći do značajnije nesolventnosti banaka”, rekao je prvi čovjek PBZ-a. Predsjednik udruge banaka, Zoran Bohaček, nije htio komentirati Babićev istup.

Čvrsti tečaj
Mate Babić doveo je u pitanje i ispravnost politike branjenja tečaja izrazivši sumnju da HNB može održati tečaj. “Veliko je pitanje možemo li braniti tečaj. Stoga smatram da bi deprecijacija bila bolje rješenje za gospodarstvo”, izjavio je Babić. Prka, pak, ističe da “kroz monetarnu sferu nema borbe protiv recesije”. “Monetarna i kreditna politika ne mogu pomoći u ublažavanju recesije. Potrebna je reakcija fiskalne i industrijske politike”, poručio je Prka, napomenuvši kako je dobro da HNB vodi politiku čvrstog tečaja. Rekao je kako su domaće, odnosno “mrske inozemne banke”, sa 2 milijarde eura omogućile državi da premosti razdoblje do inozemnog zaduživanja. “Da su banke u državnom vlasništvu, taj bi iznos podmirili porezni obveznici”, naglasio je.

Protekcionizam

Državni interesi
Mate Babić je upozorio na prekomjerno zaduživanje i građana i države zbog nepotrebnih dobara. “Jesu li nam trebale sve ove dvorane poput Arene u kojoj je parket slovenski, a stolice uvezene iz Njemačke. Primjera neracionalne potrošnje je mnogo”, kaže Babić i podsjeća da uslijed trenutnih okolnosti svaka država gleda svoje interese, pa bi to konačno trebala učiniti i Hrvatska. “ EU nas kritiziran zbog brodogradnje, a protekcionizmom štite automobilsku industriju”, naglasio je Babić.