Početak ovotjednog trgovanja dionicama na domaćem tržištu kapitala nije protekao u pozitivnom tonu. Odmah po otvaranju trgovanja, a pod utjecajem izrazito nepovoljnih vijesti iz Europe i SAD-a, indeks Zagrebačke burze CROBEX zabilježo je pad od tri posto. Iako je tijekom cijeloga dana trajala “borba” oko granice od 1400 bodova, na kraju je CROBEX ipak zaključen ispod te granice, na 1.395,31 bodova. Nakon tri tjedna ukupnog rasta indeksa, unutar kojih su zabilježeni manji dnevni padovi, u ponedjeljak je na domaćem tržištu kapitala nekoliko segmenata utjecalo na korekciju od čak 3,7 posto.

Snažan utjecaj Zapada
Tako je General Motors i njegovo hitno spašavanje utjecalo na burze u Europi, gdje su se financijske dionice stropoštale i zbog prvog slučaja posrnule banke u Španjolskoj. Naravno, nije manjkalo ni lošeg raspoloženja od strane domaćih aktera. Tako “rat” između još uvijek polovice dioničara, odnosno 56 posto njih, s Upravom ZSE oko (ne)prodaje burze, ali i podnošenja računa poslovanja, donosi visoku neizvjesnost oko budućnosti burze. Najlikvidnije redovno izdanje domaće burze u ponedjeljak bio je HT sa protrgovanih 5,7 milijuna kuna. Vrijednost te dionice do kraju dana ostvarila je rast od 1,4 posto na 210 kuna. Ukupno je promet viši od milijun kuna ostvarilo samo četiri izdanja. U ponedjeljak se trgovalo i komarcijalnim zapisima tvrtke Digitel medijski servisi.

Pad građevinara
Dionice građevinskog sektora zabilježile su snažnu korekciju. Najlikvidniji Dalekovod, sa protrgovanih 3,7 milijuna kuna, pao je 6,7 posto, dok je Institut građevinarstva Hrvatske, sa prometom od također 3,7 milijuna kuna, pao zabrinjavajućih 10,3 posto. Cijena Ingrine dionice pala je na 48 kuna. Iako je Atlantska plovidba u godišnjim rezultatima objavila kako je ukupni prihod 35,7 posto veći u odnosu na prošlu godinu, investitori to nisu nagradili pa je cijena dionice te kompanije pala za 5,3 posto na 628 kuna.

Izdvojeno

Nizak promet
Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je niskih 43,7 milijuna kuna. Najviše je protrgovano državnih obveznica, pa je tako institucionalni promet iznosio 23,9 milijuna kuna, dok je prijavljeni promet bio 9,5 milijuna kuna.