EN DE

Javni bilježnici zarađuju 40 posto manje

Autor: Suzana Varošanec
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U kojoj se mjeri gospodarska kriza i recesija preljeva na javno bilježništvo biti će jasno po proteku ožujka

Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježnike komore, kaže kako je u svojoj kancelariji otpustio jednog pravnika kojeg je posljednjeg agnažirao uz uvjet da će radno mjesto izgubiti ako se obujam posla nastavi smanjivati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Smanjeni “kolač”
Maleković je na to bio prisljen usljed opadanja posla, no procjenuje kako će otkazi u javnom bilježništvu ipak biti češća pojava kod novih notara koji su lani digli kredite i počeli s radom kad je posao počeo lagano padati, a nemaju zalihe iz proteklih dobrih godina. “Posao notara, prema našim procjenama, smanjen je za oko 40 posto u siječnju i veljači ove godine, a pad je veći u manjim mjestima i manjim gradovima. U kojoj se mjeri gospodarska kriza i recesija preljeva na javno bilježništvo biti će jasno po proteku ožujka kada ćemo imati tromjesčne podatke o broju izvršenih upisa u upisnike”, kaže Maleković, dodajući da je početak godine uvijek diskutabilan u odnosu na ukupnost broja pruženih javnobilježničkih usluga kroz čitavu godinu. U javnobilježničkoj službi već je u 2008. bilo naznaka opadanja svih poslova izuzev ovrha i ostavina. Tada su pružili 3,83 milijuna ovjera potpisa i prijepisa te solemnizacija privatnih isprava, no to je bilo za 7 posto manje nego u 2007. Po općim poslovnim upisnicima pruženo je ukupno 77 tisuća javnobilježničkih usluga što iznosi pad od 10 posto u odnosu na 2007. Međutim, lani je došlo do velikog vala proširenja te službe i to za trećinu notara koji su dobili licence od Ministarstva pravosuđa, Umjesto 254 notara, smanjeni “kolač” na tom tržištu počelo je dijeliti 350 notara, a izloženost javnih bilježnika recesiji porasla je početkom 2009. kada je došlo do zastoja banaka u odobravanju novih kredita građanima za kupnju stanova i automobila. To je oduzelo notarima financijski najizdašniji posao izdavanja potvrda ugovora o kreditima. Statistički podaci HNB-a za sječanj 2009. pokazuju da je plasman kredita stanovništvu iznosio 52,36 milijardi kuna.

Autor: Suzana Varošanec
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati