Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Javni bilježnici zarađuju 40 posto manje

Autor: Suzana Varošanec
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

U kojoj se mjeri gospodarska kriza i recesija preljeva na javno bilježništvo biti će jasno po proteku ožujka

Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježnike komore, kaže kako je u svojoj kancelariji otpustio jednog pravnika kojeg je posljednjeg agnažirao uz uvjet da će radno mjesto izgubiti ako se obujam posla nastavi smanjivati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Smanjeni “kolač”
Maleković je na to bio prisljen usljed opadanja posla, no procjenuje kako će otkazi u javnom bilježništvu ipak biti češća pojava kod novih notara koji su lani digli kredite i počeli s radom kad je posao počeo lagano padati, a nemaju zalihe iz proteklih dobrih godina. “Posao notara, prema našim procjenama, smanjen je za oko 40 posto u siječnju i veljači ove godine, a pad je veći u manjim mjestima i manjim gradovima. U kojoj se mjeri gospodarska kriza i recesija preljeva na javno bilježništvo biti će jasno po proteku ožujka kada ćemo imati tromjesčne podatke o broju izvršenih upisa u upisnike”, kaže Maleković, dodajući da je početak godine uvijek diskutabilan u odnosu na ukupnost broja pruženih javnobilježničkih usluga kroz čitavu godinu. U javnobilježničkoj službi već je u 2008. bilo naznaka opadanja svih poslova izuzev ovrha i ostavina. Tada su pružili 3,83 milijuna ovjera potpisa i prijepisa te solemnizacija privatnih isprava, no to je bilo za 7 posto manje nego u 2007. Po općim poslovnim upisnicima pruženo je ukupno 77 tisuća javnobilježničkih usluga što iznosi pad od 10 posto u odnosu na 2007. Međutim, lani je došlo do velikog vala proširenja te službe i to za trećinu notara koji su dobili licence od Ministarstva pravosuđa, Umjesto 254 notara, smanjeni “kolač” na tom tržištu počelo je dijeliti 350 notara, a izloženost javnih bilježnika recesiji porasla je početkom 2009. kada je došlo do zastoja banaka u odobravanju novih kredita građanima za kupnju stanova i automobila. To je oduzelo notarima financijski najizdašniji posao izdavanja potvrda ugovora o kreditima. Statistički podaci HNB-a za sječanj 2009. pokazuju da je plasman kredita stanovništvu iznosio 52,36 milijardi kuna.

Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježnike komore, kaže kako je u svojoj kancelariji otpustio jednog pravnika kojeg je posljednjeg agnažirao uz uvjet da će radno mjesto izgubiti ako se obujam posla nastavi smanjivati.

Smanjeni “kolač”
Maleković je na to bio prisljen usljed opadanja posla, no procjenuje kako će otkazi u javnom bilježništvu ipak biti češća pojava kod novih notara koji su lani digli kredite i počeli s radom kad je posao počeo lagano padati, a nemaju zalihe iz proteklih dobrih godina. “Posao notara, prema našim procjenama, smanjen je za oko 40 posto u siječnju i veljači ove godine, a pad je veći u manjim mjestima i manjim gradovima. U kojoj se mjeri gospodarska kriza i recesija preljeva na javno bilježništvo biti će jasno po proteku ožujka kada ćemo imati tromjesčne podatke o broju izvršenih upisa u upisnike”, kaže Maleković, dodajući da je početak godine uvijek diskutabilan u odnosu na ukupnost broja pruženih javnobilježničkih usluga kroz čitavu godinu. U javnobilježničkoj službi već je u 2008. bilo naznaka opadanja svih poslova izuzev ovrha i ostavina. Tada su pružili 3,83 milijuna ovjera potpisa i prijepisa te solemnizacija privatnih isprava, no to je bilo za 7 posto manje nego u 2007. Po općim poslovnim upisnicima pruženo je ukupno 77 tisuća javnobilježničkih usluga što iznosi pad od 10 posto u odnosu na 2007. Međutim, lani je došlo do velikog vala proširenja te službe i to za trećinu notara koji su dobili licence od Ministarstva pravosuđa, Umjesto 254 notara, smanjeni “kolač” na tom tržištu počelo je dijeliti 350 notara, a izloženost javnih bilježnika recesiji porasla je početkom 2009. kada je došlo do zastoja banaka u odobravanju novih kredita građanima za kupnju stanova i automobila. To je oduzelo notarima financijski najizdašniji posao izdavanja potvrda ugovora o kreditima. Statistički podaci HNB-a za sječanj 2009. pokazuju da je plasman kredita stanovništvu iznosio 52,36 milijardi kuna.

Nove nadležnosti
U odnosu na prosinac 2008., radi se o stanju od 400 milijuna kuna većih plasmana. No, znalci kažu da ta promjena ne odražava stvarnu kreditnu aktivnost banaka jer je većina stambenih kredita vezana uz euro ili švicarski franak. U kunama ukupni kreditni portfelj mogao se “povećati” bez ijednog odobrenog kredita u slučaju jačanja eura i franka, a upravo to se dogodilo jer je euro ojačao 0,6 posto, a franak 1 posto. “Pad posla notara nije razlog da počnu paničariti. Dijelom ćemo ga kompenzirati i kroz mogućnost novih poslava koje bismo dobili u nadležnost”, kaže Maleković ističući da se s tim u vezi vode pregovori s Ministarstvom pravosuđa. Recesija nema isti učinak na javne bilježnike koji su proteklih godina radili izuzutno dobre promete i na mlade bilježnike koji su započeli s tim poslom u travnju prošle godine.

Ponašanje notara

Velika nervoza na tržištu
Na tržištu javnobilježničkih usluga zamjetna je velika nervoza, a najviše kukaju u medijima neimenovani javni bilježnici koji su, u doba kad je posao cvjetao, ostvarivali promet i do desetak milijuna kuna godišnje. Maleković smatra da je u doba opće recisije u društvu ponašanje takvih notara kontarproduktivno za cijelu službu i nije u duhu s etikom. “Bilježnici moraju dijeliti sudbinu naroda i države u kojoj djeluju”, kaže Ivan Maleković.

Autor: Suzana Varošanec
19. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close