Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Saldo AK Sigeta veći 900 posto, Škaro ne odustaje od HAK-a

Autor: Saša Vejnović
21. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prema podacima autokluba 2005. ostvaren je ukupni prihod od gotovo 22,34 milijuna kuna. Veći dio prihoda, gotovo 18,9 milijuna kuna, ostvaren je profitnim programima, a oko 5,5 milijuna kuna neprofitnim

Autoklub Siget, najveći od svih hrvatskih autoklubova, prošlu je godinu završio uspješno, ostvarivši višak prihoda od gotovo 3,5 milijuna kuna, od čega dobit prije oporezivanja iznosi nešto više od 646.000 kuna. Saldo fonda, odnosno prihoda nad rashodima na neprofitnim programima iznosi oko 2,8 milijuna kuna i prenijet će se u prihode u 2006. godini ili na povećanje vlastitih izvora. Primjerice, u 2004. godini saldo fonda iznosio je tek nešto više od 353.000 kuna, što znači da je u prošloj godini saldo uvećan za više od 900 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Članarine
Prema podacima autolkuba Siget, u prošloj godini ostvaren je ukupni prihod od gotovo 22,34 milijuna kuna. Veći dio prihoda, gotovo 18,9 milijuna kuna, ostvaren je profitnim programima (tehnički pregledi, registracije, pomoć na cesti i članstvo), a oko 5,5 milijuna kuna ostvareno je kroz neprofitne programe (autoškola, provizije osiguranja, kamate, prodaja osnovnih sredstava i ostali prihodi). Pojedinačno najviše prihode, gotovo pet milijuna kuna, AK Siget je ostvario od tehničkih pregleda, a tek nešto manje (4,86 milijuna kuna) od registracije vozila. Od EKO testa u prošloj je godini imao 2,4 milijuna kuna prihoda, a od polica osiguranja radnika 1,15 milijuna. Iako se veličina pojedinog autokluba mjeri brojem članova, Siget je od svojih dvadesetak tisuća članarina prihodovao oko milijun kuna. Za plaće stotinjak zaposlenih u prošloj je godini utrošeno oko 5,4 milijuna kuna. Predsjednik autokluba Siget Damir Škaro zadovoljan je prošlogodišnjim poslovanjem, posebno stoga što mu je, kako tvrdi, bivša uprava ostavila samo gubitke. Naime, Škaro je postao čelnik autokluba Siget sredinom 2004. godine nakon što je s većom grupom ljudi upao na Skupštinu i onemogućio dijelu članova da joj prisustvuju. Spor je trajao nekoliko mjeseci, a Središnji državni ured za upravu u prosincu iste godine presudio je u Škarinu korist.
“Bivša uprava dovela je do toga da smo morali posuđivati čak i za plaće. Morali smo rezati troškove, ukinuli smo stimulacije i donijeli neke druge poslovne odluke. Rezultat su ovako dobri poslovni rezultati”, zadovoljno je prokomentirao Škaro za naš list. Milan Utović, bivši tajnik autokluba Siget, tvrdi pak da klub nije poslovao s gubitkom, a veliku razliku salda u njegovoj i Škarinoj upravi pravda ulaganjem u ljude koji su stimulirani za svoj rad slani na specijalizacije i slično.
“Neobično je što nas Škaro optužuje za gubitke, a istovremeno me više puta osobno i preko nekih drugih ljudi zvao da se vratim u Siget”, kaže Utović. U javnosti se već neko vrijeme spekulira da je Škaro Siget preuzeo iz dvaju razloga. Prvi razlog je teren na kojem se nalazi autoklub Siget, a na kojem je dopuštena gradnja do sedam katova. Škaro pak tvrdi kako nema plan za gradnju nebodera, no ipak ne odbija takvu mogućnost.

Autoklub Siget, najveći od svih hrvatskih autoklubova, prošlu je godinu završio uspješno, ostvarivši višak prihoda od gotovo 3,5 milijuna kuna, od čega dobit prije oporezivanja iznosi nešto više od 646.000 kuna. Saldo fonda, odnosno prihoda nad rashodima na neprofitnim programima iznosi oko 2,8 milijuna kuna i prenijet će se u prihode u 2006. godini ili na povećanje vlastitih izvora. Primjerice, u 2004. godini saldo fonda iznosio je tek nešto više od 353.000 kuna, što znači da je u prošloj godini saldo uvećan za više od 900 posto.

Članarine
Prema podacima autolkuba Siget, u prošloj godini ostvaren je ukupni prihod od gotovo 22,34 milijuna kuna. Veći dio prihoda, gotovo 18,9 milijuna kuna, ostvaren je profitnim programima (tehnički pregledi, registracije, pomoć na cesti i članstvo), a oko 5,5 milijuna kuna ostvareno je kroz neprofitne programe (autoškola, provizije osiguranja, kamate, prodaja osnovnih sredstava i ostali prihodi). Pojedinačno najviše prihode, gotovo pet milijuna kuna, AK Siget je ostvario od tehničkih pregleda, a tek nešto manje (4,86 milijuna kuna) od registracije vozila. Od EKO testa u prošloj je godini imao 2,4 milijuna kuna prihoda, a od polica osiguranja radnika 1,15 milijuna. Iako se veličina pojedinog autokluba mjeri brojem članova, Siget je od svojih dvadesetak tisuća članarina prihodovao oko milijun kuna. Za plaće stotinjak zaposlenih u prošloj je godini utrošeno oko 5,4 milijuna kuna. Predsjednik autokluba Siget Damir Škaro zadovoljan je prošlogodišnjim poslovanjem, posebno stoga što mu je, kako tvrdi, bivša uprava ostavila samo gubitke. Naime, Škaro je postao čelnik autokluba Siget sredinom 2004. godine nakon što je s većom grupom ljudi upao na Skupštinu i onemogućio dijelu članova da joj prisustvuju. Spor je trajao nekoliko mjeseci, a Središnji državni ured za upravu u prosincu iste godine presudio je u Škarinu korist.
“Bivša uprava dovela je do toga da smo morali posuđivati čak i za plaće. Morali smo rezati troškove, ukinuli smo stimulacije i donijeli neke druge poslovne odluke. Rezultat su ovako dobri poslovni rezultati”, zadovoljno je prokomentirao Škaro za naš list. Milan Utović, bivši tajnik autokluba Siget, tvrdi pak da klub nije poslovao s gubitkom, a veliku razliku salda u njegovoj i Škarinoj upravi pravda ulaganjem u ljude koji su stimulirani za svoj rad slani na specijalizacije i slično.
“Neobično je što nas Škaro optužuje za gubitke, a istovremeno me više puta osobno i preko nekih drugih ljudi zvao da se vratim u Siget”, kaže Utović. U javnosti se već neko vrijeme spekulira da je Škaro Siget preuzeo iz dvaju razloga. Prvi razlog je teren na kojem se nalazi autoklub Siget, a na kojem je dopuštena gradnja do sedam katova. Škaro pak tvrdi kako nema plan za gradnju nebodera, no ipak ne odbija takvu mogućnost.

Preuzimanje
“Kada smo mi ušli u AK Siget, stara uprava je svu dokumentaciju poslala HAK-u. Dio te dokumentacije smo dobili natrag, ali je dio još u HAK-u i ne žele nam je predati. Ne znam što sam to presjekao, je li stara uprava htjela graditi neboder. Stoga molim HAK da nam vrati dokumentaciju pa da vidimo. Ako je ideja dobra i razvojna, naravno da ćemo je primijeniti”, kaže Škaro. Drugi razlog koji se najčešće spominje jest pokušaj preuzimanja HAK-a kroz koji godišnje prođe nešto manje od sto milijuna kuna. Svi dosadašnji Škarini pokušaji propadali su jer mu se ne dopušta da sudjeluje u Skupštini HAK-a. Škaro sada okreće ploču pa tvrdi da bi HAK uskoro mogao propasti. Naime, iako HAK ima više od 120.000 članova, oni nisu glavni izvor prihoda, već je to novac od javnih ovlasti koje je država prenijela na HAK početkom devedesetih godina poput nadzora rada stanica za tehnički pregled vozila, homologacije i posla organiziranja vozačkih ispita. Ti prihodi HAK-u osiguravaju oko dvije trećine ukupnih godišnjih prihoda. Škaro, međutim, tvrdi da postoje inicijative da se izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu te javne ovlasti oduzmu HAK-u i prenesu agenciji koja bi se formirala pri MUP-u. U MUP-u nam tu informaciju nisu mogli potvrditi, a upućeni tvrde da se tim scenarijem HAK-u prijeti već desetak godina, i to uvijek kada se želi preuzeti vlast nad tom neprofitnom građanskom udrugom.

Autor: Saša Vejnović
21. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close