Američke kompanije, potrošači i državni okruzi mogli bi postati toliko ovisni o vladinoj financijskoj pomoći da bi njezino ukidanje moglo pokrenuti novu recesiju kratko vrijeme nakon što trenutačna završi.

Između bilijuna dolara kredita američke središnje banke, paketa stimulacija od 787 milijardi dolara i, za sada, 700 milijardi dolara u fondovima za spašavanje banaka nitko ne može reći da su dužnosnici bili oprezni pri svojim odgovorima na krizu. Ali sve više se pojavljuju zabrinutosti da kada se tijek javnog novca uspori, počevši od sljedeće godine kada će velik dio paketa stimulacija biti potrošen, ekonomija neće biti dovoljno snažna da stoji samostalno. “Ne baš uspješni dosadašnji pokušaji popravljanja bankarskih i kreditnih mehanizama nove administracije sugeriraju da će do kasno u 2010. postojati velika opasnost novog pada u recesiju”, izjavila je ekonomistica Merrill Lyncha Sheryl King.Najnoviji dokazi o stalnim promjenama vladinih planova pojavili su se u ponedjeljak kada je osiguravatelj American International Group već treći put dobio pomoć, no svaki put po drukčijim uvjetima. To nije poboljšalo povjerenje na Wall Streetu gdje su se ulagači rješavali dionica zbog strahova da se financijska kriza daljnje pogoršava. Što duže traje stabilizacija financijskog sektora duže će patiti i ekonomija.
(Reuters)