Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Neuspjeh kao najbolji i doživotni mentor

Autor: Vesna Sesvečan
22. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Poraz je dio posla i neodvojiva sastavnica života iako ne postoji volja da se katkad i pogriješi mnoge nove ideje neće postati stvarnost

Ako je poslovni uspjeh jedna od lekcija kroz koju smo nešto naučili, onda je poslovni neuspjeh naš doživotni mentor. Teško je prihvatiti, ali je tako. Nitko ne voli neuspjeh. Uspjeti znači vinuti se strelovito u nebo. S druge strane pogreška, bila ona mala ili katastrofalno velika, ranjava nas poslovno i emotivno. Pa ipak, neuspjeh u nama pokreće i nešto pozitivno: prepoznavanje. Priliku da se indentificira što je krenulo loše te ponovno preispitaju viši ciljevi kojih se s vremena na vrijeme svi moramo prisjetiti.Poraz je dio posla i neodvojiv dio naših života. Poraz je nešto bez čega ne možemo. Skeptici bi dodali: “Da, poraz mi treba kao petodnevna mećava, ćušpajz od poriluka i ‘inbox’ pun spamova.”

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Orijentacija društva
No i to je samo još jedan od pogleda na poraz. Poraz je zapravo središnje mjesto u dinamici poslovnog života. Ako ne postoji volja da se katkad pogriješi, tada mnoge nove ideje neće biti provedene u stvarnost. “Smatram da se cijeli koncept i razumijevanje uspjeha i poraza mora preispitati. Mi smo kultura izrazito orijentirana na uspjeh, no ja mislim da nama treba više neuspjeha. Poboljšanja se događaju samo onda kad razmišljate drukčije, a drukčije razmišljanje katkad će biti pogrešno”, kaže američki konzultant Richard Farson, autor knjige “Pobjeđuju oni s najviše pogrešaka”. Promašaj pojačava težnju za rizikom. Kada džokeja konj zbaci na zemlju, on ga ponovno uzjahuje jer to je jedini način da nastavi utrku. To očito zahtijeva veliku dozu hrabrosti, a ista se situacija može prenijeti ili preslikati u poslovni svijet. Nakon pada ne smijete odustati. “U poslovanju rizik se nalazi iza svakog ugla. Kompanije moraju prihvatiti rizik da bi potaknule inovacije i kreativnost, a novi proizvodi uvijek uključuju mogućnost pogreške, pa čak i potpunog neuspjeha”, kaže Foster. Uspjeh, osobito brz, može zavarati vodstvo kompanije. Svi stremimo prema vrhu i prvom mjestu, no važno je zapamtiti da su oni na vrhu bili pomilovani i dobrom dozom sreće. Direktori uspješnih kompanija često se drže poslovice: Ako nije pokvareno, ne diraj, što vodi izravno u rutinu i ustajalost. Drugim riječima, takvim kompanijama smiješi se bolan pad. S druge strane kompanija koja pogriješi počinje razmišljati na nov način i tražiti nova rješenja za svoj problem. “Kada ste uspješni, sigurno ste na putu prema uspjehu imali puno sreće. Nemojte to zaboraviti.

Ako je poslovni uspjeh jedna od lekcija kroz koju smo nešto naučili, onda je poslovni neuspjeh naš doživotni mentor. Teško je prihvatiti, ali je tako. Nitko ne voli neuspjeh. Uspjeti znači vinuti se strelovito u nebo. S druge strane pogreška, bila ona mala ili katastrofalno velika, ranjava nas poslovno i emotivno. Pa ipak, neuspjeh u nama pokreće i nešto pozitivno: prepoznavanje. Priliku da se indentificira što je krenulo loše te ponovno preispitaju viši ciljevi kojih se s vremena na vrijeme svi moramo prisjetiti.Poraz je dio posla i neodvojiv dio naših života. Poraz je nešto bez čega ne možemo. Skeptici bi dodali: “Da, poraz mi treba kao petodnevna mećava, ćušpajz od poriluka i ‘inbox’ pun spamova.”

Orijentacija društva
No i to je samo još jedan od pogleda na poraz. Poraz je zapravo središnje mjesto u dinamici poslovnog života. Ako ne postoji volja da se katkad pogriješi, tada mnoge nove ideje neće biti provedene u stvarnost. “Smatram da se cijeli koncept i razumijevanje uspjeha i poraza mora preispitati. Mi smo kultura izrazito orijentirana na uspjeh, no ja mislim da nama treba više neuspjeha. Poboljšanja se događaju samo onda kad razmišljate drukčije, a drukčije razmišljanje katkad će biti pogrešno”, kaže američki konzultant Richard Farson, autor knjige “Pobjeđuju oni s najviše pogrešaka”. Promašaj pojačava težnju za rizikom. Kada džokeja konj zbaci na zemlju, on ga ponovno uzjahuje jer to je jedini način da nastavi utrku. To očito zahtijeva veliku dozu hrabrosti, a ista se situacija može prenijeti ili preslikati u poslovni svijet. Nakon pada ne smijete odustati. “U poslovanju rizik se nalazi iza svakog ugla. Kompanije moraju prihvatiti rizik da bi potaknule inovacije i kreativnost, a novi proizvodi uvijek uključuju mogućnost pogreške, pa čak i potpunog neuspjeha”, kaže Foster. Uspjeh, osobito brz, može zavarati vodstvo kompanije. Svi stremimo prema vrhu i prvom mjestu, no važno je zapamtiti da su oni na vrhu bili pomilovani i dobrom dozom sreće. Direktori uspješnih kompanija često se drže poslovice: Ako nije pokvareno, ne diraj, što vodi izravno u rutinu i ustajalost. Drugim riječima, takvim kompanijama smiješi se bolan pad. S druge strane kompanija koja pogriješi počinje razmišljati na nov način i tražiti nova rješenja za svoj problem. “Kada ste uspješni, sigurno ste na putu prema uspjehu imali puno sreće. Nemojte to zaboraviti.

Međutim, kad nešto krene loše, to je odlična prilika da se stane i proanalizira poslovni proces, ideje i njihova realizacija”, objašnjava Al Vicere, profesor strategije na Penn State University. Kada propadne proizvod ili neka ideja, vodstvo kompanije osjeća se kao Pale sam na svijetu. Tada se javlja prirodan osjećaj izolacije i nemoći, no valja biti svjestan da je taj osjećaj samo osjećaj, a ne činjenica. Frustrirani zbog pogreške mnogi zaboravljaju da su najuspješnije kompanije svijeta barem jedanput bile pred slomom i iskusile poraz koji je mogao biti zadnji. No te su kompanije najveće upravo zato što su pronašle izlaz iz naizgled bezizlazne situacije. Takve su kompanije i pravi zlatni rudnik savjeta za izlazak iz krize. Činjenica koja će se najčešće zaboraviti jest da poraz ne znači da je proizvod loš. Možda je marketinška kampanja bila preagresivna, možda je proizvod ispred svog vremena, možda su se dogodila neočekivana zbivanja na tržištu. Drugim riječima, treba analizirati ideju, izvedbu i tržište jer se tek onda može zaključiti što je i zašto pošlo po zlu. U panici zbog pogrešnog poslovnog poteza najlakše je optužiti ljude. Činjenica je da su ljudi stvorili proizvod ili uslugu i da je najlakše žrtvenom janjetu dati otkaz. Međutim, nijedan zaposlenik ne stvara proizvod sam, pa valja obratiti pozornost na njegovo okruženje, ali i na sve poslovne procese u kompaniji.

Stjecanje iskustva
Ako i postoji jedna osoba koja je odgovorna za propast proizvoda, njoj valja dati šansu da nešto nauči iz svoje pogreške jer to je jedini način za stjecanje liderskog iskustva. Na kraju krajeva, u obrazovanje zaposlenika ulaže se puno vremena i mnogo novca pa je glupo zbog jedne pogreške to baciti u vjetar. No možda najvrednija stvar koja iz krize može proizaći jest nov način razmišljanja. Ako se pravilno pristupi problemu, cijela organizacija analizirat će zašto je nešto krenulo loše, a problem će rješavati svi, od glavnog direktora do pomoćnog radnika. Prvi rezultat toga bit će sveobuhvatna analiza proizvoda, kompanije, procesa i tržišta. To će omogućiti da se slična pogreška više ne dogodi. Kada smo gladni, i ćušpajz od poriluka prava je poslastica.

Autor: Vesna Sesvečan
22. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close