EN DE

Najskuplje umjetničke kolekcije na svijetu

Autor: Ozren Podnar
12. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Neka od najvrijednijih umjetničkih djela ne krase zidove muzeja i galerija nego dnevne sobe milijardera kojima, bez obzira na pobude, umjetnička djela znače dovoljno da za njih daju stotine milijuna dolara

Nisu sva djela velikih majstora izložena u svjetskim muzejima. Neka od djela pripadaju privatnim skupljačima umjetnosti, milijarderima koji cijene umjetnost, ili žele pred javnošću stvoriti predodžbu o sebi kao o kulturnim i obrazovanim osobama. Stoljećima skupljanje umjetničkih djela služi za pokazivanje statusa, dajući legitimaciju bogatstvu stečenom izoštrenim poslovnim njuhom ili nasljedstvom. Nekadašnje monarhe, koji su se ponosili posjedovanjem skupocjenih djela, zamijenili su tajkuni i “jet-setteri”, čije su kolekcije jednako raznovrsne i osebujne, kao i one bivših vladara. Privatne umjetničke kolekcije prikazuju klasu i suptilnu moć, koja je postala svojevrsna posjetnica među slavnima i bogatima – pitajte kolekcionare novoga kova kao što su Rusi Roman Abramovič, Viktor Vekselberg i Ališer Usmanov. No, u svjetu umjetnina vrti se golem novac. The Art Wolf (theartwolf.com) i Forbes odabrali su tucet najraskošnijih kolekcija u privatnom vlasništvu, od kojih neke ukrašavaju palače bogataša, dok su druge iznajmljene galerijama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Steven Cohen
Tajnoviti menadžer investicijskih fondova, 8 milijardi dolara teški Cohen, jedan je od najvećih fanatika skupljanja umjetničkih djela. Počeo ih je skupljati 1999., a od 2002. svake se godine našao među prvih deset svjetskih ulagača u umjetnost. Prema Forbesu, dosad je kupio umjetnina u vrijednosti od 700 milijuna dolara, a djela nabavlja radi posjedovanja, a ne špekulativne trgovine. Jedna od prvih slika koju je kupio ovaj 52-godišnjak je “Madonna” Edvarda Muncha za 11,5 milijuna dolara, što je i danas najveći iznos plaćen za jedno Munchovo djelo. Ljubitelj impresionističke i suvremene umjetnosti posjeduju između ostalih radove Willema de Kooninga, Jacksona Pollocka i prijepornu (po nekim kritičarima bezvrijednu) skulpturu Damiena Hirsta, “Fizička nemogućnost smrti u umu nekog živog”, s mrtvim morskim psom u formaldehidu.

Nisu sva djela velikih majstora izložena u svjetskim muzejima. Neka od djela pripadaju privatnim skupljačima umjetnosti, milijarderima koji cijene umjetnost, ili žele pred javnošću stvoriti predodžbu o sebi kao o kulturnim i obrazovanim osobama. Stoljećima skupljanje umjetničkih djela služi za pokazivanje statusa, dajući legitimaciju bogatstvu stečenom izoštrenim poslovnim njuhom ili nasljedstvom. Nekadašnje monarhe, koji su se ponosili posjedovanjem skupocjenih djela, zamijenili su tajkuni i “jet-setteri”, čije su kolekcije jednako raznovrsne i osebujne, kao i one bivših vladara. Privatne umjetničke kolekcije prikazuju klasu i suptilnu moć, koja je postala svojevrsna posjetnica među slavnima i bogatima – pitajte kolekcionare novoga kova kao što su Rusi Roman Abramovič, Viktor Vekselberg i Ališer Usmanov. No, u svjetu umjetnina vrti se golem novac. The Art Wolf (theartwolf.com) i Forbes odabrali su tucet najraskošnijih kolekcija u privatnom vlasništvu, od kojih neke ukrašavaju palače bogataša, dok su druge iznajmljene galerijama.

Steven Cohen
Tajnoviti menadžer investicijskih fondova, 8 milijardi dolara teški Cohen, jedan je od najvećih fanatika skupljanja umjetničkih djela. Počeo ih je skupljati 1999., a od 2002. svake se godine našao među prvih deset svjetskih ulagača u umjetnost. Prema Forbesu, dosad je kupio umjetnina u vrijednosti od 700 milijuna dolara, a djela nabavlja radi posjedovanja, a ne špekulativne trgovine. Jedna od prvih slika koju je kupio ovaj 52-godišnjak je “Madonna” Edvarda Muncha za 11,5 milijuna dolara, što je i danas najveći iznos plaćen za jedno Munchovo djelo. Ljubitelj impresionističke i suvremene umjetnosti posjeduju između ostalih radove Willema de Kooninga, Jacksona Pollocka i prijepornu (po nekim kritičarima bezvrijednu) skulpturu Damiena Hirsta, “Fizička nemogućnost smrti u umu nekog živog”, s mrtvim morskim psom u formaldehidu.

David Geffen
Fenomenalno uspješan glazbeni, filmski i kazališni producent bogatstvo i slavu stekao je posredstvom Geffen Recordsa, u sklopu kojeg je objavljivao albume Dylana, Eaglesa, Guns N’Rosesa, Aerosmitha, Nirvane i drugih tiražnih autora. Također je stajao iza produkcije dugovječnog brodvejskog mjuzikla “Mačke” te filmova “Bubimir” i “Mala trgovina užasa”. Geffenova je kolekcija orijentirana na američko slikarstvo 20. stoljeća, a po koncentraciji kvalitete može se usporediti s Broadovom. Sadrži remek-djela najjačih američkih autora iz sredine i drugog dijela 20. stoljeća iako je tri od najvrednijih djela prodao skupljajući sredstva za (neuspješno) preuzimanje Los Angeles Timesa. U listopadu 2006. prodao je slike Jaspera Johnsa i De Kooninga za zbirnu svotu od 143,5 milijuna dolara, a mjesec potom i Pollockovu sliku “Broj 5” iz 1948. za rekordnih 140 milijuna meksičkom financijeru Davidu Martinezu.

Carmen Thyssen-Bornemisza
Barunica Thyssen, udovica Hansa Heinrich-Thyssena, vlasnica je jedna od najvrednijih europskih kolekcija, koju je pokojni barun počeo skupljati dvadesetih prošlog stoljeća. Bogata je nasljednica kolekcije, koja sadrži više od 500 radova, odlučila dobar dio izložiti u privatnom Muzeju Thysen-Bornemisza u glavnom španjolskom gradu Madridu, nedaleko od Galerije kraljice Sofije. Djela katalonskih majstora nalaze se u Nacionalnom katalonskom muzeju u Barceloni, a barunica planira otvoriti još dvije galerije. U njima bi trebala biti zastupljena djela španjolskih autora iz 19. i 20. stoljeća u Malagi i San Feliu de Guixolsu.

Obitelj Wildenstein
Četiri generacije francuskih Židova skupile su, prema mnogim mišljenjima, najjaču umjetničku kolekciju na svijetu. Različiti izvori procjenjuju vrijednost tog umjetničkog Eldorada na deset milijardi dolara, no dio kolekcije i dalje je obavijen velom tajne. Neka se njihova platna još nalaze u sefovima različitih banaka te ljubitelji umjetnosti mogu samo nagađati kakva se blaga tamo kriju. U toj su velebnoj kolekciji najzastupljenija djela starih majstora te impresionista, a među eksponatima su 25 Courbeta, 20 Renoira, 10 Van Gogha, 10 Cezannea, 10 Gauguina, 9 El Greca, 8 Rembrandta, 8 Rubensa, 5 Tintoreta i drugo.

Eli Broad
Kralj nekretnina i osnivač investicijskog fonda SunAmerica posjeduje kolekciju od 2000 radova, ponajviše iz 17. i 20. stoljeća. Kritičari je smatraju najboljom kolekcijom suvremene umjetnosti na svijetu. Sa suprugom Edythe je 1984. utemeljio zakladu Broad Art Foundation, koja okuplja radove autora kao što su Andy Warhol, Roy Lichtenstein, Edward Ruscha, Jasper Johns i Jeff Koons. U studenom 1994. na dražbi u Sotheby’su kupio je Lichtensteinovo ulje “I… I’m Sorry” za 2,5 milijuna dolara, plativši je karticom American Expressa. Time je zaradio popust za 4 milijuna kilometara putovanja avionom kod zrakoplovnih kompanija. Broad iznajmljuje slike iz svoje kolekcije američkim muzejima, ali ih ne prodaje.

Steve Wynn
Američki projektant i graditelj, vlasnik luksuznog ugostiteljsko-kockarskog centra Bellagio u Las Vegasu, među najpoduzetnijim je kupcima umjetničkih djela u posljednjih desetak godina. Njegova kolekcija razasuta je po različitim zgradama njegova kasina i hotela Bellagio i obiluje legendarnim radovima Picassa (“Dječak s lulom”, “San”), rani Rembrandtov autoportret te djela van Gogha, Matissea, Moneta i Gauguina. Prije tri je godine planirao rasprčkati kolekciju te je Stevenu Cohenu prodao po jednog Gauguina i van Gogha, a naumio mu je “uvaliti” i glasoviti Picassov “San” za 139 milijuna. Dok je pokazivao sliku prijateljima, nespretnim je pokretom lakta probio platno. Popravak ga je stajao 90.000 dolara, a incident je slici srozao vrijednost na 85 mil. dolara. Nakon toga Wynn se predomislio i odustao od prodaje.

Ostali megakolekcionari

Cayetana Fitz-James Stuart
18. grofica od Albe današnja je vlasnica kolekcije Casa de Albe, smještene u Madridu. Obuhvaća djela Tiziana, El Greca, Rubensa, Rembrandta, Velazqueza i Goye. Najistaknutiji je izložak Goyin portret grofice od Albe iz 1795.

Francois Pinault
Francuski milijarder skuplja umjetnine više od 30 godina i posjeduje kolekciju od oko 2500 djela moderne i suvremene umjetnosti. Dio kolekcije, uključujući radove Rothka, Koonsa, Fontane i Hirsta, izložen je u Palazzo Grassi u Veneciji.

Charles Saatchi
Mecena umjetnika mlađe generacije, kolekcionar i trgovac suvremenim umjetninama. The Art Wolf njegovu zbirku naziva “najboljom zbirkom sutrašnjice”.

Paul Allen
Suosnivač Microsofta osjeća strast prema predmetima i suvenirima s područja znanstvene fantastike, ali i slikama Rembrandta, Cezannea i Maneta.

Leonard i Ronald Lauder
Vladari kozmetičkog carstva, u Hrvatskoj ujedno poznati i kao vlasnici hrvatske nacionalne televizijske kuće Nova TV gotovo su uspostavili monopol nad kolekcionarskim slikama iz razdoblja kubizma.

Vojvoda od Sutherlanda
Vjerojatno najbolja kolekcija starih majstora koja je još u privatnim rukama. Sadrži platna Tiziana, Rafaela, Poussina i izvanredni Rembrandtov autoportret iz 1657. godine.

Obitelj Niarhos
Nasljednici grčkog brodovlasnika Stavrosa Niarhosa vlasnici su zadivljujuće zbirke impresionističkih i modernih slikarija. Kolekcija obuhvaća tri van Goghova remek-djela, Gauguinove “Konjanike na obali” i Picassov autoportret “Ja, Picasso”.

Autor: Ozren Podnar
12. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close