Nejasnoće u vezi s planom spašavanja američkih banaka koje su ostale i nakon govora američkog ministra financija Timothyja Geithnera srušile su u utorak vrijednosti američkih burzovnih indeksa. Investitori su Geithneru zamjerili što su ostala neodgovorena pitanja kako će se točno riješiti najveći problemi u američkom bankarskom sustavu iz kojeg je krenula financijska kriza koja je prerasla u gospodarsku.

Tri problema
Točnije, bez odgovora je ostalo pitanje hoće li banke koje u bilancama imaju velike iznose nelikvidne aktive biti prisiljene propasti. Usto Geithner nije objasnio ni kako će se ta nelikvidna imovina maknuti iz bilanci tih banaka te što će se napraviti kako bi se zaustavilo klizanje cijena nekretnina koje je zapravo i započelo cijelu krizu. Kenneth Rogoff, bivši glavni ekonomist MMF-a, a sad profesor na Harvardu, izjavio je kako bi reakcija tržišta mogla natjerati Geithnera na odbacivanje plana i prije nego ga se počne primjenjivati. To bi značilo da je sam plan tek jedan međukorak u rješavanju problema. “Tim Geithner je napravio odličan posao u prikazivanju široke slike problema i u postavljanju općih principa, no veliko je razočaranje to što nije objavio više detalja”, komentirao je Rogoff.

Stavke plana
Program koji je predstavio Geighner ima tri glavne stavke. Plasiranje svježega kapitala u neke od najvećih američkih financijskih institucija, osnivanje javno-privatnog partnerstva kako bi se otkupilo do bilijun dolara loše imovine koja se nakupila u bilancama banaka te postavljanje kreditne linije u vrijednosti do bilijun dolara kako bi se potaknulo kreditiranje potrošača i poduzetnika. Američke banke su, otkad je kriza počela, zabilježile 756 milijardi dolara kreditnih gubitaka i upozoravaju da će taj iznos još rasti. Geithner je objasnio kako će recesija dodatno zakomplicirati stvari što znači da pritisak na banke i dalje rasti. Nedostatak detalja u planu koji je predstavio Geithner srušio je nade investitora te su burzovni indeksi nakon što je objavljen plan potonuli za oko pet postotaka. Osim te objave američki je Senat odobrio plan mjera za poticanje gospodarstva u vrijednosti od 838 milijardi dolara. Ukupno to znači da bi za liječenje posljedica krize Sjedinjene Američke Države mogle u skorijoj budućnosti potrošiti nešto manje od tri bilijuna dolara. Glasnogovornica američkog ministarstva financija kazala je da su usmjereni na “najbolji održivi plan kojim bi se zaštitila vrijednost novca poreznih obveznika, pokrenulo kreditiranje te započeo dugoročni oporavak financijskog sustava”. Američke vlasti isključile su mogućnost nacionalizacije banaka kao i “bacanja” novca u banke bez strogih uvjeta.