Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Francuzi i Dalmatinci ludi za pećima na otpad

Autor: Biserka Ranogajec
03. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Centrometal izvozi više od 70 posto proizvodnje kotlova, spremnika i peći na pelete

Mnogi su prvi put čuli za Centrometal iz Macinca pokraj Čakovca kad je njegovog direktora Davora Zidarića Croma proglasila menadžerom godine 2007., dok je manje poznato da se jedino u njegovu obiteljskom poduzeću, koje vodi s bratom Tihomirom, proizvode peći na drvni otpad, pelete. Centrometal je osim toga i najveći proizvođač spremnika koji se koriste u solarnoj energiji te proizvodi sve moguće specijalne kotlove na biomasu, među kojim i na drvni otpad.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Inozemna potražnja
U Hrvatskoj ima već šest proizvođača peleta, no oni su zajedno s Centrometalom “osuđeni” na izvoz. Razvijenog tržišta ovdje nemaju iako se deklarativno već dugo promiče zaokret u energetskoj i gospodarskoj politici u smislu da se umjesto planiranih velikih elektrana pa i nuklearke valja okrenuti vlastitim i obnovljivim izvorima. Jedna od tih alternativa svakako su i kogeneracijski uređaji na obnovljive izvore koji će kao gorivo koristiti biomasu, sunčanu energiju, vjetar ili biogorivo. Kotlove na pelete Centrometal radi već tri godine i prodao ih je tisuću, uglavnom kućnih sistema za centralna grijanja do 40 kW iako sustave mogu koristiti i dječji vrtići te manji industrijski pogoni jer se rade i do 500 kW. U Macincu se proizvode i specijalni kotlovi na ulje ili plin od 18 do 2500 kW za potrebe industrije kao i kotlovi na ostali drvni otpad, sječku i brikete. Prvi se put ove zime Centrometal grije na pelete proizvedene u ViševicaKompu. U 2009. planiraju proizvesti oko 3000 takvih sustava, ali će masovnija upotreba peleta, prema njihovim prognozama, biti tek za dvije-tri godine.

Mnogi su prvi put čuli za Centrometal iz Macinca pokraj Čakovca kad je njegovog direktora Davora Zidarića Croma proglasila menadžerom godine 2007., dok je manje poznato da se jedino u njegovu obiteljskom poduzeću, koje vodi s bratom Tihomirom, proizvode peći na drvni otpad, pelete. Centrometal je osim toga i najveći proizvođač spremnika koji se koriste u solarnoj energiji te proizvodi sve moguće specijalne kotlove na biomasu, među kojim i na drvni otpad.

Inozemna potražnja
U Hrvatskoj ima već šest proizvođača peleta, no oni su zajedno s Centrometalom “osuđeni” na izvoz. Razvijenog tržišta ovdje nemaju iako se deklarativno već dugo promiče zaokret u energetskoj i gospodarskoj politici u smislu da se umjesto planiranih velikih elektrana pa i nuklearke valja okrenuti vlastitim i obnovljivim izvorima. Jedna od tih alternativa svakako su i kogeneracijski uređaji na obnovljive izvore koji će kao gorivo koristiti biomasu, sunčanu energiju, vjetar ili biogorivo. Kotlove na pelete Centrometal radi već tri godine i prodao ih je tisuću, uglavnom kućnih sistema za centralna grijanja do 40 kW iako sustave mogu koristiti i dječji vrtići te manji industrijski pogoni jer se rade i do 500 kW. U Macincu se proizvode i specijalni kotlovi na ulje ili plin od 18 do 2500 kW za potrebe industrije kao i kotlovi na ostali drvni otpad, sječku i brikete. Prvi se put ove zime Centrometal grije na pelete proizvedene u ViševicaKompu. U 2009. planiraju proizvesti oko 3000 takvih sustava, ali će masovnija upotreba peleta, prema njihovim prognozama, biti tek za dvije-tri godine.

Zidarić napominje da su, doduše, nešto radili i za domaće kupce, ali zna da je tih kotlova isporučeno više za francusko nego hrvatsko tržište. Ipak ih ugodno iznenađuje zanimanje kupaca u Dalmaciji gdje nema plina i gdje su alternative električna struja ili loživo ulje. No na zapadu Europe najnoviji sustavi na pelete su među najtraženijim, dok su oni na ulje i plin u drastičnom padu. Nije samo energetska kriza tomu razlog, tumači Zidarić, nego i subvencije koje daju pojedine države čak i privatnim osobama pri kupnji peći. Konkretno, kod ugradnje opreme s odgovarajućim atestima država vraća 40 posto ukupnih troškova od kupnje peći do njihove montaže, a daleko najnapredniji su po njemu u tome u Austriji. Konačna cijena za cijeli sustav grijanja na pelete u Hrvatskoj za obiteljsku kuću stoji oko 22.000 kuna. Međutim, za nekog tko već ima centralno grijanje s kotlom na kruto gorivo, sustav za pelete je jeftiniji i stoji oko 14.000 kuna. Kad se uvodi, primjerice, centralno grijanje na plin, onda je ono nešto skuplje od peleta jer potrošač mora platiti i priključak. Dvije tone peleta zamjenjuje tisuću litara ulja. Tona peleta u nas je oko 180 eura, a u Austriji oko 210, dok prosječna obitelj treba za sezonu oko 4 tone peleta.

Snažna ekspanzija
Nedavno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen projekt Change, namijenjen podizanju svijesti u korištenju energije kod malih i srednjih poduzetnika te pronalaženju načina smanjenja troškova poslovanja kroz različite nove programe. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta tada je rekla da je vrijeme jeftine energije iza nas i do 2020. godine obveza je zemalja članica EU osigurati 20 posto udjela iz obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji energije, a za to je određeno i vrijeme prilagodbe. Hrvatska inače troši oko 12 posto više energije po jedinici BDP-a od prosjeka članica EU te je važno poboljšati energetsku učinkovitost u neposrednoj potrošnji, poručili su s govornice HGK. Bude li tako, onda će Centrometal imati i ovdje posla, a i sadašnja reklamna poruka na njihovoj web stranici na tom je tragu. “Tražite li komponente za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode, bilo uz pomoć plina, loživog ulja, krutog goriva, biogoriva ili možda solarne energije, ovo je prava stranica za Vas jer Centrometal godinama gradi svoj put u sam vrh hrvatskih proizvođača termotehničke opreme.” Prvi vlasnik i osnivač obrta bio je Karlo Zidarić koji je 1965. godine otvorio radionicu za montažu i održavanje sustava centralnog grijanja, a nakon 40 godina posvećenih razvoju tehnike grijanja preminuo je 2006. godine, ostavivši sinovima ime i dobro uhodane poslove. Tradicionalna marljivost Međimuraca, koju Zidarići znaju cijeniti jer je neto plaća veća od 7000 kuna, uz suradnju sa znanstvenim institucijama, posebice Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, rezultirali su snažnom ekspanzijom posljednjih godina. Tvrtka danas zapošljava 168 ljudi, ima vlastiti razvoj temeljen na domaćoj pameti, centar za izobrazbu, ispitnu stanicu, moderan tehnološki park i razgranatu servisnu službu. Osim toga kvalitetu proizvoda i poslovanje jamče uvedeni sustav osiguranja kvalitete, a plasman na mnoga tržišta Europe osiguravaju im certifikati o sukladnosti koje posjeduje svaki njihov proizvod. Danas se posluje na mnogim europskim tržištima te u SAD-u i Rusiji, a u pet od njih imaju organiziranu vlastitu servisnu službu.

Stalna ulaganja
Davor Zidarić se odmah nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u očevu obrtu za izvođenje instalacija centralnog grijanja i vodovoda, tada jednog od prvih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Davor je odrastao u tom okruženju te je prošao sva radna mjesta, od radnika u pogonu do komercijale, a umirovljenjem svog oca 1998. imenovan je direktorom, dok je brat Tihomir postao tehnički direkotr. Centrometal d.o.o je osnovan 1990. i polako napušta instalaterske radove te se okreće vlastitoj proizvodnji kotlova za centralno grijanje. Počeci su bili mukotrpni, tržište zbog rata prilično suženo, a nemogućnosti kreditiranja usporavale su razvoj. Krajem devedesetih kreće nagli razvoj, i od brojke od 47 zaposlenih ubrzo se približavaju današnjoj, a ondašnji ukupan prihod od 15 milijuna kuna u prošloj godini već doseže 151,558.000 kuna. Tvrtka stalno ulaže u suvremene tehnologije, proširuje proizvodni asortiman i sigurno je u vrhu najnovijih trendova u istraživanju i iskorištavanju drvne biomase te obnovljivih izvora energije. Prema riječima Zidarića, ove godine planiraju proizvesti ukupno 23.000 kotlova i 10.000 spremnika. Najviše će biti, oko 70 posto, kotlova na kruta goriva, a toliki je isto postotak izvoza.

Autor: Biserka Ranogajec
03. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close