Bosna i Hercegovina je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 6,7 milijardi KM, a u 2007. godini 5,96 milijardi maraka, što znači da je izvoz porastao za 13,1 posto ili 748 milijuna maraka.

No u istom razdoblju vrijednost uvoza dosegla je 16,29 milijardi KM, što je porast od 17,2 posto ili 2,4 milijarde KM. BiH je tako 2008. završila s vanjskotrgovinskim deficitom od 9,6 milijardi KM. Time su se ostvarile pesimistične prognoze ekonomskih analitičari, koji upozoravaju da je gospodarstvo BiH nekonkurentno, da BiH ima jako malo finalnih proizvoda za regionalno i europsko tržište te da su njezini glavni izvozni proizvodi i dalje sirovine ili polusirovine; metal i drvo. Najveću robnu razmjenu BiH je ostvarila s Republikom Hrvatskom, i to 4,2 milijarde KM, od čega su bh. kompanije u Hrvatsku izvezle 1,6 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iz Hrvatske 2,8 milijardi KM. BiH s Hrvatskom ima i najveći vanjskotrgovinski deficit od čak 1,6 milijardi KM. Osim Hrvatske, najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH su Srbija, Slovenija, Austrija i Njemačka. I s tim zemljama BiH ima negativnu bilancu. Tako je vrijednost uvoza iz Srbije u prošloj godini, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iznosila 567 milijuna KM, dok je vrijednost bh. izvoza na srpsko tržište bila gotovo upola manja – 298,9 milijuna KM. Sličan omjer je i kod Slovenije, čije su tvrtke na bh. tržište plasirale robe u vrijednosti 514,7 milijuna KM, dok su Slovenci uvezli roba iz BiH u vrijednosti od 225,6 milijuna KM. Vrijednost uvoza iz Austrije u 2008. je 319,96 milijuna KM, a vrijednost bh. izvoza u Austriju 136,27 milijuna KM. Najveći izvoz BiH je ostvarila u zemlje EU s izvezenih 3,7 milijardi KM, što je više od polovice ukupnog izvoza, a istodobno je BiH iz tih zemalja uvezla 7,8 milijardi maraka. Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić rezultate vanjskotrgovinske razmjene BiH smatra katastrofalnim i nedopustivim za one koje vode vanjskotrgovinsko poslovanje zemlje. Prema njegovu mišljenju potrebna je žurna intervencija države na povećanju konkurentnosti domaćih roba.