Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora ne znaju koliku je štetu pretrpjelo gospodarstvo zbog plinske krize iako ovih dana zamjenik generalnog direktora u Općoj upravi Europske komisije Fabrizio Barbaso obilazi zemlje koje je nestanak plina najviše pogodio. Barbaso treba zbrojiti štete u Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj kako bi Europska unija odredila koliko će od ukupno 3,5 milijardi eura isplatiti pomoći svakoj od njih. U HUP-u ne znaju za ovaj obilazak, dok u HGK nisu uključeni u ove akcije. Unatoč tome štete se prikupljaju.

Nezamjenjiv energent
Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, napominje da je HGK preko mreže svojih županijskih komora uspostavila kontakt s lokalnim distributerima plina koji jedini imaju točnu informaciju o gospodarskim subjektima kojima je smanjena ili prekinuta isporuka. Takvim tvrtkama dostavljen je anketni upitnik za procjenu štete uzrokovane plinskom krizom. U ovom trenutku još se prikupljaju i obrađuju upitnici koji pristižu, poručio je Friganović, zaključivši kako će HGK “podržati svaku inicijativu koja vodi stabilnijem i sigurnijem sustavu opskrbe plinom”. HUP je također uputio upitnike na oko pet tisuća adresa, a prvobitna procjena o dvije milijarde kuna gubitaka sada im se čini ishitrenom. “Budući da privodimo kraju istraživanje posljedica globalne i financijske krize na hrvatsku industriju te da još od poduzeća pristižu odgovori, a podaci koji su do sada samo parcijalno objavljeni nisu i konačni, HUP će o cjelovitim rezultatima istraživanja točno i pravovremeno obavijestiti idući tjedan”, rekao je Vladimir Kovačević, direktor Cro industrije HUP-a. HGK ovih dana izdaje i Potvrde o višoj sili onim tvrtkama koje su pretrpjele štetu zbog plina, odnosno izvoznicima koji kasne s isporukama. Potvrde su zatražile samo dvije tvrtke. To su CMC iz Siska i KIO Orahovica. Kompanija Commercial Metals Company (CMC), koja je preuzela Valjaonicu cijevi Sisak, tražila je pet potvrda, dok je Darko Krmpotić, predsjednik Uprave KIO Orahovica rekao da su uputili desetak potvrda od HGK za neisporučenu robu zbog više sile kupcima u inozemstvu. Plina u Orahovici nisu imali dva tjedna, a treći su tjedan postupno zagrijavali peći. Direktna šteta je deset milijuna kuna, a indirektna milijun kuna uz dodatni gubitak nastao naglim gašenjem peći. Samo polomljeni valjci stoje ih novih 30.000 eura. Krmpotić tvrdi da ne razmišljaju o alternativnim izvorima energije “jer je u ovoj tehnološkoj proizvodnji zemni plin nezamjenjiv energent.” Živko Žužul, direktor Jadrana, tvornice čarapa iz Zagreba, nije toliko ogorčen jer neki su pogoni u proizvodnji mogli raditi. Bojenje i peglanje čarapa je stalo, ali moglo se plesti i šivati te pakirati. Jadran je bio pet dana bez plina, ali im je Plinacro izašao u susret zato jer se radilo o izuzetnoj pošiljci za nove kupce u Austriji, Nizozemskoj i Njemačkoj, rekao je Žužul. Prve pošiljke robe vrijedne 142.000 eura iz Zagreba kreću 3. veljače za trgovačke lance što je za Žužula velik uspjeh u recesiji koja im je zapravo otvorila nova tržišta.

Primjer Srbije
Premda je srpski ministar energetike Petar Škundrić rekao da su posljedice zastoja u opskrbi plinom bile minimalne i da se nijedna zemlja nije bolje organizirala od Srbije, Unija poslodavaca traži od srpske vlade naknadu štete od 70 milijuna eura. Predsjednik te poduzetničke udruge Stevan Avramović rekao je da to nije konačna brojka jer podaci iz gospodarstva još pristižu, ali da je na temelju do sada prikupljenih podataka nesporno da su poduzeća prosječno dnevno gubila oko pet milijuna eura. Uniji poslodavaca do sada se obratilo više od stotinu tvrtki. Prosječni gubitak po jednom poduzeću je 49.000 eura dnevno. Kako je kazao čelnik udruge poslodavaca Avramović, to su samo izravne štete, jer nisu uračunati penali inozemnim dobavljačima i otkazane isporuke. Osim toga i država je na gubitku jer je zastoj u proizvodnji uzrokovao zastoj u plaćanju PDV-a. Koliko je poznato, plinskom krizom najviše su bili pogođeni Nexe grupa, Potisje Kanjiža, Metalac iz Gornjeg Milanovca i Livnica Kikinda. Drugi veliki gubitak napravio je glavni distributer plina u toj državi Srbijagas. Uvoz od mađarskog Mola 24 milijuna kubičnih metara (13 milijuna dolara) i od njemačkog Eona 29,3 milijuna kubika (10,9 milijuna dolara) odnio je 24 milijuna dolara.

Činjenice

Gubici Munje
Predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža nalazi se u Italiji gdje pregovara s isporučiteljima nove opreme. Prema procjenama, zbog neradnih dane gubili su dva milijuna kuna dnevno, a na temelju vizualnog pregleda šteta na jednom stroju je 479.000 eura što nije konačan trošak. Tek za mjesec dana moglo bi se ponovno raditi.

Lipik Glas, Limex i Dioki
Gubici u Limexu iznosili su oko dva milijuna kuna dnevno. Dioki još zbraja štete no uspjeli su raditi na tehnološkom minimumu. Danijel Zadjelović iz Lipik Glasa kaže da nisu oštećeni strojevi, ali je zbog zastoja nastala šteta od 200.000 eura.

AAG Dizajn i Viro
U AAG Dizajn centru koji ima tvornicu namještaja u Križu nije bilo plina, ali ni sugovornika koji bi bio spreman za razgovor. U Viro Virovitici nisu prijavili komori štetu zbog nestanka plina jer prema riječima Damira Barića imaju alternativne izvore energije i nisu bili u kampanji. Alternativnu energiju koristili
su i u Gavriloviću.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti