EN DE

Na Čilipima više putnika nego u Splitu

Autor: Darko Bičak
26. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Na zagrebačkom Plesu prošle je godine zabilježeno 2,2 milijuna putnika što je deset posto više u odnosu na godinu prije

Prema statistici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zračna luka Rijeka u protekloj je godini zabilježila najveći pad broja putnika, i to za 31,8 posto. Na ostalim aerodromima bilo je više putnika. U Zagrebu 2,2 milijuna što je rast od 10,1 posto, u Dubrovniku 1,178 milijuna ili 4,1 posto, a u Splitu 1,117 ili 0,6 posto tako da je Dubrovnik prema broju putnika premašio Split. Za razliku od 2007. kada je na riječkom aerodromu bilo 160,8 tisuća putnika, lani je u Rijeci zabilježeno 109,7 tisuća putnika. Istodobno je broj zrakoplovnih operacija pao sa 3,4 tisuće na 2,5 tisuća što je razlika od 26,1 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Premašen rekord
Direktor Zračne luke Rijeka Mario Pašćenko objašnjava da je glavni razlog takvog pada prevelik rast u prethodnom razdoblju. “Proteklih smo godina na aerodrom, i u Hrvatsku općenito, doveli ‘low-cost’ kompanije tako da smo već 2005. godine premašili najbolju predratnu godinu. Godine 1986. imali smo 51.000 putnika. Godine 2006. ostvarili smo rast od 40 posto, a manja kriza počela se osjećati 2007. godine. EasyJet, koji je iz Rijeke letio sedam puta tjedno, prebacio se na Pulu, Dubrovnik i Split, a kapacitete su smanjile i druge zrakoplovne kompanije”, kaže o uzrocima pada prometa direktor Mario Pašćenko. Kao uzrok odustajanja zrakoplovnih kompanija od letenje prema Rijeci Pašćenko navodi nepripremljenost turističke ponude što je dovelo toga da Rijeka i Kvarner nisu prepoznati kao avionske destincije, a kompanije nisu uspjele ostvariti rentabilnu popunjenost od 75 posto. “Najviše marketinškog truda ovdašnje turističke industrije usmjereno je na Sloveniju, Austriju, Mađarsku i južnu Njemačku. To je dovelo do toga da smo mi prije svega autobusna destinacija, kao i odredište za individualne goste iz tih zemalja. Za razliku od nas, Split i Dubrovnik već se godinama trude na udaljenijim tržištima, posebno britanskom, što im je donijelo dobre rezultate u zračnom prometu koji će inercijom i dalje rasti”, objašnjava Pašćenko i dodaje da će se situacija ipak promijeniti. Karakteristika zračne luke na otoku Krku je i činjenica da na njoj nema domaćeg prometa, nego su svi letovi međunarodnoga karaktera. Unatoč tome u Rijeci već ove godine očekuju znatno poboljašnje svih poslovnih pokazatelja te broj putnika na razini 160-170 tisuća. Dubrovačka zračna luka je lani imala porast broja putnika od 4,1 posto, no istodobno i 1,5-postotno smanjenje zrakoplovnih operacija. Direktor te zračne luke Tonći Peović pojašnjava da je zbog globalne krize rezultat od 1,17 milijuna putnika zadovoljavajući, a smanjenje operacija objašnjava manjim brojem biznis čartera.

Prema statistici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zračna luka Rijeka u protekloj je godini zabilježila najveći pad broja putnika, i to za 31,8 posto. Na ostalim aerodromima bilo je više putnika. U Zagrebu 2,2 milijuna što je rast od 10,1 posto, u Dubrovniku 1,178 milijuna ili 4,1 posto, a u Splitu 1,117 ili 0,6 posto tako da je Dubrovnik prema broju putnika premašio Split. Za razliku od 2007. kada je na riječkom aerodromu bilo 160,8 tisuća putnika, lani je u Rijeci zabilježeno 109,7 tisuća putnika. Istodobno je broj zrakoplovnih operacija pao sa 3,4 tisuće na 2,5 tisuća što je razlika od 26,1 posto.

Premašen rekord
Direktor Zračne luke Rijeka Mario Pašćenko objašnjava da je glavni razlog takvog pada prevelik rast u prethodnom razdoblju. “Proteklih smo godina na aerodrom, i u Hrvatsku općenito, doveli ‘low-cost’ kompanije tako da smo već 2005. godine premašili najbolju predratnu godinu. Godine 1986. imali smo 51.000 putnika. Godine 2006. ostvarili smo rast od 40 posto, a manja kriza počela se osjećati 2007. godine. EasyJet, koji je iz Rijeke letio sedam puta tjedno, prebacio se na Pulu, Dubrovnik i Split, a kapacitete su smanjile i druge zrakoplovne kompanije”, kaže o uzrocima pada prometa direktor Mario Pašćenko. Kao uzrok odustajanja zrakoplovnih kompanija od letenje prema Rijeci Pašćenko navodi nepripremljenost turističke ponude što je dovelo toga da Rijeka i Kvarner nisu prepoznati kao avionske destincije, a kompanije nisu uspjele ostvariti rentabilnu popunjenost od 75 posto. “Najviše marketinškog truda ovdašnje turističke industrije usmjereno je na Sloveniju, Austriju, Mađarsku i južnu Njemačku. To je dovelo do toga da smo mi prije svega autobusna destinacija, kao i odredište za individualne goste iz tih zemalja. Za razliku od nas, Split i Dubrovnik već se godinama trude na udaljenijim tržištima, posebno britanskom, što im je donijelo dobre rezultate u zračnom prometu koji će inercijom i dalje rasti”, objašnjava Pašćenko i dodaje da će se situacija ipak promijeniti. Karakteristika zračne luke na otoku Krku je i činjenica da na njoj nema domaćeg prometa, nego su svi letovi međunarodnoga karaktera. Unatoč tome u Rijeci već ove godine očekuju znatno poboljašnje svih poslovnih pokazatelja te broj putnika na razini 160-170 tisuća. Dubrovačka zračna luka je lani imala porast broja putnika od 4,1 posto, no istodobno i 1,5-postotno smanjenje zrakoplovnih operacija. Direktor te zračne luke Tonći Peović pojašnjava da je zbog globalne krize rezultat od 1,17 milijuna putnika zadovoljavajući, a smanjenje operacija objašnjava manjim brojem biznis čartera.

Bez otkaza
“Proteklog sam tjedna bio u Bruxellesu na konferenciji europskih zračnih luka i mogu reći da je situacija u našoj zemlji relativno dobra u odnosu na Europu. Mnoge zračne luke su zabilježile i dvoznamenkasti pad, dok je u Hrvatskoj gotovo svuda zabilježen rast”, kazao je Peović. Što se tiče dubrovačke zračne luke, ona se može pohvaliti da gotovo da i nije bilo otkaza zrakoplovnih kompanija, a čak su pridobivene i neke nove. Tu je prije svega EasyJet koji će letjet iz Dubrovnika na ukupno šest destinacija. Peović navodi da su upravo s tim ‘low coast’ prijevoznikom dogovorili veliku marketinšku kampanju koja će približiti Dubrovnik za oko 4,2 milijuna EasyJetovih putnika mjesečno. Druga turistička zračna luka je ona u Splitu koja je sa 1,17 milijuna putnika u 2008. imala rast od 0,6 posto, a također je zabilježen pad u zračnim operacijama od 2,5 posto. Najveći rast ostvarila je ZL Osijek, ali sa skromnih 14,5 tisuća putnika. Zagrebačka zračna luka Pleso imala je lani najveći broj putnika u svojoj povijesti, 2,2 milijuna što je rast od 10,1 posto u odnosu na godinu prije.Ukupno su sve domaće zračne luke lani ostvarile 5,2 milijuna putnika što je 5,1 posto više u odnosu na 2007. godinu.

Autor: Darko Bičak
26. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close