Izvozna poduzeća u Srbiji, koja su dosad bila nositelji gospodarstva, prva su se našla na udaru globalne ekonomske krize. Do kraja prosinca srpski izvoz iznosio je 10,25 milijardi dolara, ali je u prosincu počeo naglo padati. Kriza je prvo pogodila US Steel, koji u ukupnom srpskom izvozu sudjeluje sa 13 posto, a u sličnoj situaciji našle su se valjaonice aluminija Seval i bakra Sevojno te tvornica kabela.

Jačanje inovativnosti
US Steel je dvije visoke peći stavio u stanje usporenog hoda, a u tvornici kabela proizvodnja je smanjena za 35 posto. Zbog takvih podataka poslovodstva tih poduzeća sve češće kucaju na vladina vrata, tražeći kreditnu potporu kako bi preživjeli krizno razdoblje, uvjereni da će poslije toga biti sposobniji za veću konkurenciju na inozemnom tržištu. Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, najavio je kako će vlada do kraja siječnja donijeti mjere za pomoć gospodarstvu, ali sudeći prema financijskim prilikama i državnom proračunu za koji se sumnja da će uspjeti prikupiti planirana sredstva, gospodarstvu se zasad nude “mrvice”. Nema ni traga jake financijske injekcije. Za bolje povezivanje proizvođača i njihovo organiziranje za izlazak na tržišta u ovoj godini Ministarstvo će financirati program klastera u iznosu od 430.000 eura, a osigurano je i 645.000 eura za poticanje poduzeća da investiraju u jačanje inovativnosti.

Reprogramiranje dugova
Gospodarstvenici od države, osim povoljnih kredita, očekuju i stabilizaciju valute koja u posljednja tri mjeseca neprekidno oscilira tako da je dinar u odnosu na euro izgubio 12 posto vrijednosti. Prema riječima Zorana Drakulića, predsjednika kompanije East Point, u čijem sastavu posluje valjaonica bakra Sevojno, jedan od najvećih izvoznika, za izvozna poduzeća je važnije stabilizirati valutu od uspostavljanja realne vrijednosti dinara prema euru. Radovan Jelašić, guverner središnje banke, izjavio je kako monetarna vlast neće pod svaku cijenu braniti dinar jer bi to ugrozilo devizne rezerve, koje su smanjene za 1,4 milijarde eura. Najveći dio, oko 1,1 milijardu eura, NBS je utrošio za intervenciju na međubankarskom deviznom tržištu kako bi spasio dinar od drastičnijeg pada. Rodoljub Drašković, vlasnik Swissliona, obećava da će tvrtka za pet godina biti u mogućnosti da na inozemno tržište plasira robu u vrijednosti od milijardu eura. Da bi se to postiglo, kompaniji je potreban kredit u visini 10 posto projiciranog izvoza. Swisslion je lani od izvoza profitirao 43 milijuna eura, ali bi dobivenim kreditima mogao već ove godine ostvariti neto priljev od pola milijarde eura. Najvećim izvoznicima pridružili su se i vlasnici malih i srednjih poduzeća. Njih oko 11.000 podnijelo je vladi zahtjeve za produljenje “grace” perioda za otplatu kredita od Fonda za razvoj.