EN DE

Unatoč krizi Vlada ne odustaje od kanala Dunav – Sava

Autor: Darko Bičak
18. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Do sada je izgrađeno petnaest kilometara kanala do Babine Grede koji nema plovna svojstva, nego služi za navodnjavanje. Najavljeno je još takvih zahvata na trasi kanala

Nakon prošlotjednih najava iz Ministarstva prometa o projektu obnove plovnog puta rijekom Savom od Siska do Beograda aktualiziran je kanal Dunav – Sava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najkraća veza
Državni tajnik za more i predsjedajući Savske komisije Branko Bačić najavio je usvajanje Prostornog plana kanala Dunav – Sava u Saboru do polovice godine, nakon čega bi trebalo uslijediti ishođenje građevinskih dozvola i sama gradnja kanala. Riječ je o plovnom kanalu koji je najavljen prije petnaestak godina, a od 2004. godine radi se i na pripremi projekta. Cijena gradnje 61,4 kilometra kanala procjenjuje se na pet do šest milijardi kuna. Iako su rokovi završetka kod ovako velikih projekata, ponajprije zbog mogućnosti financiranja i globalne financijske krize, poprilično fluidni, Ištuk procjenjuje da se kanal tehnički može izgraditi za šest do osam godina. Realnije je, dodaje, da će njegova gradnja trajati desetak godina. Do sada je izgrađeno petnaest kilometara kanala do Babine Grede koji nema plovna svojstva, nego služi za navodnjavanje, a najavljeno je još takvih zahvata na trasi kanala. Kanal Dunav – Sava, od Vukovara do Šamca, kada bude dovršen trebao bi služiti poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Kako za Poslovni dnevnik pojašnjava Miroslav Ištuk, direktor Agencije za plovne putove, njegove su tri glavne funkcije navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 kilometara u smjeru zapada i 85 kilometara u smjeru istoka. Tehnički dio projekta kanala Dunav – Sava odradili su profesori sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, Marko Pršić, Zorislav Sorić i Josip Marušić. Profesor Pršić pojašnjava da projekt kanala svojim većim dijelom prati postojeće vodotoke – Vuku, Bosut, Bid i Konjsko. “Dno kanala širine je 34 metra, vodno lice je širine 58 metra, dok je dubina četiri metra. Najmanji polumjer kanalskog zavoja bit će kod mjesta Cerne i iznosit će 700 metara. Pokosi kanala bit će obloženi da bi spriječili eroziju od valova i struje vode”, kazao je Pršić.

Nakon prošlotjednih najava iz Ministarstva prometa o projektu obnove plovnog puta rijekom Savom od Siska do Beograda aktualiziran je kanal Dunav – Sava.

Najkraća veza
Državni tajnik za more i predsjedajući Savske komisije Branko Bačić najavio je usvajanje Prostornog plana kanala Dunav – Sava u Saboru do polovice godine, nakon čega bi trebalo uslijediti ishođenje građevinskih dozvola i sama gradnja kanala. Riječ je o plovnom kanalu koji je najavljen prije petnaestak godina, a od 2004. godine radi se i na pripremi projekta. Cijena gradnje 61,4 kilometra kanala procjenjuje se na pet do šest milijardi kuna. Iako su rokovi završetka kod ovako velikih projekata, ponajprije zbog mogućnosti financiranja i globalne financijske krize, poprilično fluidni, Ištuk procjenjuje da se kanal tehnički može izgraditi za šest do osam godina. Realnije je, dodaje, da će njegova gradnja trajati desetak godina. Do sada je izgrađeno petnaest kilometara kanala do Babine Grede koji nema plovna svojstva, nego služi za navodnjavanje, a najavljeno je još takvih zahvata na trasi kanala. Kanal Dunav – Sava, od Vukovara do Šamca, kada bude dovršen trebao bi služiti poljoprivredi, prometu i vodnom gospodarstvu. Kako za Poslovni dnevnik pojašnjava Miroslav Ištuk, direktor Agencije za plovne putove, njegove su tri glavne funkcije navodnjavanje, plovidba i odvodnja. Kanal je najkraća plovna veza u smjeru zapadne i istočne Europe. Njime se skraćuje plovni put za 417 kilometara u smjeru zapada i 85 kilometara u smjeru istoka. Tehnički dio projekta kanala Dunav – Sava odradili su profesori sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, Marko Pršić, Zorislav Sorić i Josip Marušić. Profesor Pršić pojašnjava da projekt kanala svojim većim dijelom prati postojeće vodotoke – Vuku, Bosut, Bid i Konjsko. “Dno kanala širine je 34 metra, vodno lice je širine 58 metra, dok je dubina četiri metra. Najmanji polumjer kanalskog zavoja bit će kod mjesta Cerne i iznosit će 700 metara. Pokosi kanala bit će obloženi da bi spriječili eroziju od valova i struje vode”, kazao je Pršić.

Brza pruga
U blizini Vukovara, pet kilometara od Dunava, izgradit će se nova luka, a bit će smještena između Marinaca i Bršadina, na prostoru od oko 750 hektara. Prema riječima Miroslava Ištuka, na mjestu sadašnje luke kanal će se u Vukovaru ulijevati u Dunav. Autori projekta navode da su prednosti vodnog u odnosu na željeznički i cestovni prijevoz znatne, a mogu se svesti na dulji vijek trajanja objekata, malu potrošnja energije, veću sigurnost te niže troškove prijevoza.

Činjenice

Megalomanski projekt
Bivši ministar branitelja Ivica Pančić tvrdi da je riječ o megalomanskom projektu koji nikada neće biti završen.

Proračunski nerazmjer
“Ove je godine u proračunu za kanal Dunav – Sava osigurano dva milijuna kuna, a za sljedeću 150 milijuna. Cijena je šest milijardi kuna, pa se vidi da je nerazmjerno”, kaže Pančić.

Nema izlaza
SDP-ovac tvrdi da je Vlada obećala izgraditi kanal i da se sada se ne može povući.

Građevinski lobi
Pančić kaže da će koristi od kanala imati jedino konzultantske tvrtke i građevinski lobi.

Autor: Darko Bičak
18. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close