Tvrtke koje varaju državu, a često i poslovne partnere načinom naplate poreza na dodanu vrijednost, više neće kao dosad biti zaštićene poreznom tajnom. Novi Opći porezni zakon, koji je 1. siječnja stupio na snagu, znatno je “opustio” institut porezne tajne, pa tako poreznici više ne bi trebali skrivati, nego objavljivati nazive tvrtki koje su sudjelovale u tzv. kružnim prijevarama poreza na dodanu vrijednost, pod uvjetom da je prijevara utvrđena u porezno pravnom postupku.
Riječ je o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke radi umanjenja svoje ili tuđe obveze PDV-a što je državi uzrokovalo gubitke na povratu pretporeza. U praksi se događa da tvrtke koje nisu u sustavu PDV-a izdaju fakture s obračunatim PDV-om, a kupac za taj iznos umanjuje svoju poreznu osnovicu. Nerijetko je riječ i o organiziranom postupku kada se upravo osnivaju fantomske tvrtke koje društvu sa stvarnim poslovanjem izdaju fiktivne račune s obračunatim PDV-om pa bi to društvo ostvarilo povrat pretporeza. “Očekujemo pa će Porezna uprava objaviti imena takvih, najčešće fantomskih tvrtki, ali i omogućiti poduzetnicima da putem interneta provjere je li tvrtka s kojom posluju u sustavu PDV-a”, kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić. Prema zakonu prestaje biti tajna i podatak o datumu kada je neka tvrtka ušla u sustav PDV-a ili je izašla iz njega. Mogućnost provjere je li tko u sustavu PDV-a, bit će osim za državu iznimno korisna poduzetnicima, kaže porezni savjetnik Marko Čavar. Do sada poduzetnik, kaže Čavar, od Porezne uprave nije mogao dobiti podatak je li mu budući partner unutar sustava poreza na dodanu vrijednost jer je Poreznu upravu u tome priječila odredba čl. 8. starog Općeg poreznog zakona. “Znalo se događati da poduzetnik tek tijekom poreznog nadzora utvrdi da mu je poslovni partner izdao račun s obračunatim PDV-om iako na to nije imao pravo. U tom mu slučaju Porezna uprava osporava pravo na odbitak pretporeza, od njega naplaćuje nastali manjak, tj. zadužuje za PDV koji nije imao pravo odbiti te obračuna zateznu kamatu. U takvim se slučajevima često događa da su tvrtke koje su nezakonito izdale račun prestale poslovati”, objašnjava Čavar. U praksi se dosad susreo, kaže, i sa slučajevima kombiniranih prijevara. Znalo se dogoditi da tvrtka prodaje ilegalno uvezenu robu i za nju izdaje račune s obračunatim PDV-om premda nije upisana u sustav PDV-a, što se ponovno tek tijekom nadzora pokaže kao problem i za kupca i za državu, objašnjava porezni savjetnik Čavar. Iako tek novim zakonom sudionici kružnih prijevara u sustavu PDV-a prestaju biti tretirani kao porezna tajna, poreznici im već neko vrijeme nastoje doskočiti. Među načinima koji se primjenjuju je kontrola svih novoformiranih tvrtki. Provjeravaju se stvarne adrese, osnivači, ali i podaci o tome tko vodi knjigovodstvo takvih društava.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Neka zakonodavac izjednači obrt i poduzeće po pitanju PDV-a, a ne da poduzeće mora platiti PDV na kraju mjeseca, a obrtnik tek kad naplati potraživanje. Više puta se događa da se potraživanja naplaćuju za 90 do 120 dana, pa i puno duže, ali država uredno svoj PDV naplati u roku 30 dana. Bilo bi interesantno da zakonodavac propiše plaćanje računa u 60 ili 90 dana, a onaj tko ne plati, neka poreznici zatvore tvrtku ili obrt. U čemu je razlika između malog poduzeća, koje obzirom da je malo, mora neku robu plaćati predračunom, a veliki trgovci mogu i u 120 dana. Svako svakome u istom roku pa nek posluje tko može.
Neplatiše PDV-a će najviše pogoditi što će ih objaviti u novinama, a onda će se oni s poreznom upravom dogovoriti da plate pola, a pola da im se oprosti. Vuk sit, koza cijela, a tko je tu magarac?
Uključite se u raspravu