Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Bez većeg proračuna ordinacijama prijeti bankrot

Autor: Marija Crnjak
04. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Prije petnaest godina na primarnu zaštitu odlazilo je 20 posto zdravstvenog proračuna, u prošloj godini udio je bio 13,8 posto

Bez rebalansa zdravstvenog proračuna, povećanog ulaganja u opremu ordinacija obiteljske medicine te rasta cijena medicinskih usluga ne samo da je nemoguće provesti reformu primarne zdravstvene zaštite već će neke ordinacije bankrotirati, upozoravaju liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KoHom) koji su se prošlog tjedna pobunili protiv reforme te dijelom odlučili bojkotirati njezinu provedbu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naplata participacije
Osamstotinjak doktora okupljenih u KoHom s početkom godine, unatoč zakonu koji to propisuje, kod svojih pacijenata nije počelo naplaćivati participaciju od 15 kuna po pregledu. Istodobno, samo dva dana unaprijed i bez ikakve prethodne najave ljekarnici su dobili naputak da od 1. siječnja umjesto doktora moraju naplaćivati participaciju na recepte, na što apoteke nisu pripremljene i moglo bi izazvati nered u opskrbi lijekova. Hoće li ministar Darko Milinović popustiti zahtjevima obiteljskih liječnika, bit će poznato sredinom siječnja, kad će navodno započeti pregovori o provedbi reforme primarne zdravstvene zaštite. Ministarstvo je, naime, u međuvremenu oformilo i stručni tim za praćenje provođenja reforme primarne zdravstvene zaštite koji će, prema najavama, raditi na provedbi zakonskih rješenja te predložiti provedbena rješenja. Iako je novi sustav financiranja naizgled dobro zamišljen, u sadašnjim uvjetima rijetki će biti doktori koji će se u novom sustavu uspjeti “pokriti”, tvrdi Galibedin Galijašević, jedan od inicijatora KoHom-a. “Za razliku od ulaganja u bolnički sustav koja konstantno rastu, izdvajanja za primarnu zaštitu iz godine u godinu padaju. Prije petnaest godina na primarnu zaštitu odlazilo je 20 posto zdravstvenog proračuna, u prošloj godini udio je bio 13,8 posto, a za ovu godinu primarna zdravstvena zaštita dobila je tek 11 posto proračuna. Zahvaljujući tome, cijene usluga neprimjereno su niske i ordinacije obiteljske medicine jedva se pokrivaju, a ulaganja u ordinacije su minimalna”, kaže Galijašević.

Bez rebalansa zdravstvenog proračuna, povećanog ulaganja u opremu ordinacija obiteljske medicine te rasta cijena medicinskih usluga ne samo da je nemoguće provesti reformu primarne zdravstvene zaštite već će neke ordinacije bankrotirati, upozoravaju liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KoHom) koji su se prošlog tjedna pobunili protiv reforme te dijelom odlučili bojkotirati njezinu provedbu.

Naplata participacije
Osamstotinjak doktora okupljenih u KoHom s početkom godine, unatoč zakonu koji to propisuje, kod svojih pacijenata nije počelo naplaćivati participaciju od 15 kuna po pregledu. Istodobno, samo dva dana unaprijed i bez ikakve prethodne najave ljekarnici su dobili naputak da od 1. siječnja umjesto doktora moraju naplaćivati participaciju na recepte, na što apoteke nisu pripremljene i moglo bi izazvati nered u opskrbi lijekova. Hoće li ministar Darko Milinović popustiti zahtjevima obiteljskih liječnika, bit će poznato sredinom siječnja, kad će navodno započeti pregovori o provedbi reforme primarne zdravstvene zaštite. Ministarstvo je, naime, u međuvremenu oformilo i stručni tim za praćenje provođenja reforme primarne zdravstvene zaštite koji će, prema najavama, raditi na provedbi zakonskih rješenja te predložiti provedbena rješenja. Iako je novi sustav financiranja naizgled dobro zamišljen, u sadašnjim uvjetima rijetki će biti doktori koji će se u novom sustavu uspjeti “pokriti”, tvrdi Galibedin Galijašević, jedan od inicijatora KoHom-a. “Za razliku od ulaganja u bolnički sustav koja konstantno rastu, izdvajanja za primarnu zaštitu iz godine u godinu padaju. Prije petnaest godina na primarnu zaštitu odlazilo je 20 posto zdravstvenog proračuna, u prošloj godini udio je bio 13,8 posto, a za ovu godinu primarna zdravstvena zaštita dobila je tek 11 posto proračuna. Zahvaljujući tome, cijene usluga neprimjereno su niske i ordinacije obiteljske medicine jedva se pokrivaju, a ulaganja u ordinacije su minimalna”, kaže Galijašević.

Neisplativi uređaji
Ordinacije će od 1. siječnja 80 posto prihoda ostvarivati od glavarina, a desetak posto prihoda u prvoj godini primjene trebalo bi ostvarivati naplatom medicinskih postupaka poput pregleda EKG-om ili previjanja rana. Deset posto doktora će moći zaraditi provođenjem preventive. Međutim, liječnici tvrde da dobar dio ordinacija u Hrvatskoj nema ni osnovnu opremu, a od ukupno oko 2,5 tisuće ordinacija obiteljske medicine tek njih oko 25 posto ima EKG uređaj. Po sadašnjim cijenama usluga kupnjom uređaja ordinacija će stvoriti dodatni gubitak prihoda, a dodatan prihod neće ostvariti ni oni koji posjeduju uređaj. “Pregled EKG-om naplaćujemo 25 kuna. Da bi opravdali kupnju uređaja, liječnici bi prema sadašnjim cijenama mjesečno trebali napraviti oko 350 pregleda, što je daleko od potreba naših pacijenata i mogućnosti liječnika. Ne samo da autorima reforme nije jasno da mi nemamo indikacije za toliko usluga, već neki usluge koje provodimo uopće ne postoje na popisu”, ističe Galijašević.

činjenice

EKG 25 kuna
Snimanje EKG-a naplaćuje se 25 kuna, previjanje manje rane 20 kuna, a veće 80 kuna, ispiranje uha stoji 80 kuna.

Prihod ordinacija
Prihod ordinacija u PZZ-u: glavarina 80%, preventivni pregledi 10%, administriranje 10%, pridržavanje ugovora 10%, DTS postupci 10%, indeksacija 5%, grupna praksa 10%.

Plaće sestara
Primarna zdravstvena zaštita iz proračuna za 2009. godinu dobila je 2,7 mlrd. kuna, što je zbog povećanja plaća sestrama za 200 mil. više nego lani.

Autor: Marija Crnjak
04. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

U Hrvatskoj imamo na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti paradoksalnu situaciju da funkcioniraju pojedini domovi zdravlja čiji broj zaposlenika jedva prelazi dvocifranu brojku (10), a njima se upravlja na način da sukladno zakonu imadu ravnatelja, pomoćnika ravnatelja, upravno vijeće (pet članova), stručno vijeće, stručni lolegij i etičko povjerenstvo, te je krajnje je vrijeme da se i taj segment primarne zdravstvene zaštite dovede u racionalne okvire.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close