Spuštanje niz snježnu padinu na nekoj vrsti daske ili sjedalice nije ništa novo. Ne tako davno ljudi su prilagođivali i poklopce od kanti za smeće i kartonske kutije radi zabave na snijegu. Danas takva domišljatost nije nužna, jer moderne i visoko producirane daske omogućuju borderima da se po snijegu kreću slično surferima po valovima. Pojedinosti se razlikuju od izvora do izvora, no čini se da je prvobitna snježna daska izumljena 1929. kad je izvjesni Jack Burchett obradio komad drva i pričvrstio ga za stopala platnenom vrpcom. Šira se javnost sa snježnom daskom upoznala tek 1965., kad je Sherman Poppen za kćer izradio igračku pod nazivom snurfer, što je izvedenica od riječi snow (snijeg) i surfer. Njegova se daska sastojala od dvije spojene skije te s uzdama za upravljanje pričvršćenim na prednjoj strani. Poppen je radi populariziranja naprave organizirao natjecanje u snurfingu. U roku od godine dana prodao je pola milijuna snurfera po cijeni od 15 dolara, no njegov proizvod nije nikad nadrastao značaj igračke.

Sukob snježnih kultura
Tijekom sedamdesetih snježna je daska pretrpjela značajne napretke na polju dizajna zahvaljujući brojnim entuzijastima. Demetriju Milovichu je napamet pala ideja o snježnom surfanju na konobarskom pladnju, koji je usavršavao u sklopu svoje kompanije Winterstick, Bob Webber je razvio dasku od polietilena zvanu žuta banana, a Chuck Barfoot je prvi u izradi primijenio fiberglas. Najviše je uspjeha postigao tesar Jake Burton, koji se bordanjem “zarazio” još 1966. na natjecanju koje je priredio Sherman Poppen. Burton je 1977. počeo proizvoditi vlastite daske s parnim savijanjem drva i ručnim vezovima te je s daskom vlastite proizvodnje pobijedio na jednom turniru. Danas je tvrtka Burton Snowboards važan igrač u industriji snježnih daski. Prva je američka trka u snowboardingu održana 1982. u blizini Woodstocka pod prikladnim nazivom “The Suicide Six”. Trka se sastojala od strmog spusta, a s obzirom na tada još skromnu opremu i zaleđenu stazu, puko je preživljavanje bilo realan cilj. Popularnost je snowboardinga rasla idućih godina te je 1985. pokrenut i prvi specijalizirani magazin. Brojni su ljubitelji organizirali regionalna natjecanja svugdje po svijetu, a prvi svjetski kup održan je 1985. u austrijskom mjestu Zürstu. Međunarodno udruženje za snowboard utemeljeno je 1994. godine, a iste je godine Međunarodni olimpijski odbor odlučio uvrstiti ovaj sport u program Zimskih olimpijskih igara 1998. u Naganu. Bio je to velik trijumf sporta koji dugo nije imao pravo građanstva, osobito u usporedbi sa svojim mnogo starijim bratom, skijanjem. Dok su danas snowboarderi dobrodošli na 97% europskih i američkih skijališta, još je 1985. samo 7% skijališta dopuštalo prakticiranje ovog sporta. Napredak u dizajnu daski i smanjena mogućnost nezgoda sigurno su neki od razloga zašto su upravitelji zimovališta otvorili vrata ljubiteljima ovog sporta. Istovremeno je došlo do zatopljavanja između skijaša i bordera. Još od najranijih dana, bordere je pratio ugled “zločestih” dečki i cura, a skijaši su godinama nerado prihvaćali novu kulturu na “svojim” padinama, poistovjećujući bordere s lijenčinama, gunđalima, narkićima i huliganima. Dvije su se kulture sukobljavale u žargonu, držanju i stilu odijevanja, jer borderi su nasuprot “šminkerskim” skijašima na snijeg prenijeli elemente ulične kulture, punka i hip-hopa. Ti stereotipi, izvedeni iz gradske kulture skejtera, uvelike su izblijedjeli, a skijaši i borderi jedni druge tretiraju sa sve više poštovanja.

Specifične ozljede
Iako je godinama postojao animozitet između skijaša i snowboardera, ove sportove spaja mnogo sličnosti. Temeljni cilj je isti – kretanje snježnom površinom balansirajući na glatkom komadu opreme koji omogućuje stabilnost i manevriranje. Kod oba sporta stopala su pričvršćena o dasku vezovima, no kod bordanja su stopala položena poprečno, a vezovi nisu izrađeni tako da se otkvače u slučaju nezgode. Za razliku od skijaša, borderi nemaju štapova da ih izvuku iz neravnoteže, već se pouzdaju samo u vlastita tijela. Kod bordanja daska se pokreće i usmjerava naginjanjem tijela. Načini na koji se tijelo kreće u ovim sportovima iz temelja su drukčiji, a te se razlike odražavaju i na tipove ozljeda. Skijanje proizvodi više ozljeda koljena pa je tipična skijaška ozljeda puknuće prednjih križnih ligamenata, izazvano zakretanjem koljena u obratnom smjeru od potkoljenice. Budući da su obje borderove noge pričvršćene na istu dasku i uvijek gledaju u istom smjeru, koljena su zaštićena od zakretanja. No, zato je ozljedama izloženiji gornji dio tijela. Pri padu, border pada na ruke, ramena, stražnjicu ili glavu. Klasična je ozljeda bordera prijelom zapešća, a događaju se uganuća, kontuzije i iščašenja lakta, nagnječenja ramena i prijelomi ključne kosti.

snowboard u Hrvatskoj

Borderski tereni i škole
Iako u Hrvatskoj nema specijaliziranih snowboard parkova kao na europskim skijalištima, bordanje privlači sve više rekreativaca. Tako se početkom sezone organiziraju snowboard dani na Sljemenu i Platku, najpopularnijim snowboard stazama u Hrvatskoj, a sve je više i škola bordanja, kako za najmlađe, tako i za odrasle. Na Sljemenu je aktivno nekoliko snowboard škola Jeti, a trodnevni tečajevi u manjim grupama stoji od 400 do 600 kuna, u što je uključena i posudba opreme. Preko klubova je moguće pronaći i atraktivne borderske aranžmane u svjetskih snowboard centrima. U Rijeci i na Platku također djeluje nekoliko klubova koji nude brojne tečajeve i škole, od kratkih početničkih do zahtjevnijih cjelotjednih.

svjetske staze

Omiljena utočišta snowboardera
Bilo da ste novak u svijetu bordanja u potrazi na svježim snježnim prahom ili radite na novoj vratolomiji, zanimat će vas koji snježni krajevi obećavaju najuzbudljivija iskustva.
Tignes (Francuska)
Ova lokacija nudi golema prostranstva i neobuzdan noćni život. Izvrsne staze nalaze se na vrhu gotovo svakog lifta, a pogled na obližnje jezero je zapanjujući.
Nassfeld (Austrija)
Popularno bordersko odredište nudi vrhunski ski park, ali i mogućnost bordanja izvan označenih staza.
Saas Fee (Švicarska)
Mogućnost cjelogodišnje vožnje pretvorilo je Saas Fee u velik hit među borderima. Čak i ljeti i početkom sezone ovamo smjeraju brojni profesionalni borderi i skijaši.
Ruka (Finska)
Teren idealan za početnike. Padine su blage i oble, snijeg mekan i prhak, a uz bordanje dostupni su i vožnja sa psećom zapregom i motornim sanjkama na zamrznutim jezerima.
Verbier (Švicarska)
Zastrašujući krajolik strogih, strmih planina. Za iskusne profesionalce bez većih romantičnih prohtjeva.
Zermatt (Švicarska)
Tradicionalno zimovalište s vrlo slikovitim pejzažima i ljupkim planinskim domovima.
Les Arcs (Francuska)
Brojne divlje staze prekrivene gustim snijegom idealne su za bordere pustolovna duha.
Whistler (Kanada)
Vjerojatno najpoznatiji svjetski snowboard centar s više od 200 staza.
Mammoth Mountain (Kalifornija, SAD)
Najviše kalifornijsko zimovalište (3400 m) obiluje strmim padinama idealnim za spust.
Lake Tahoe (Nevada, SAD)
Beskrajna prostranstva gotovo pustih snježnih padina i dugi sati vožnje kroz šumovite krajeve.
Big Sky (Montana, SAD)
Veliko bogatstvo, raznolikost staza i nepregledna prostranstva.
Stowe (Vermont, SAD)
Tvrd i zaleđen snijeg izazov je i za najiskusnije bordere.
Lake Wanaka (Novi Zeland)
Zimovalište za one koji ne dopuštaju da im izmjena godišnjih doba pravi probleme.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje