Početkom 2009. novim Zakonom o ljekarništvu država će omogućiti privatizaciju ljekarni u vlasništvu županija, što nekoliko godina s nestrpljenjem čekaju i potencijalni kupci i prodavatelji željni novca. Doduše, neizvjesno je po kakvom će se modelu privatizacija provesti, odnosno kojoj će se grupaciji prikloniti Ministarstvo zdravstva budući da postoji nekoliko oprečnih modela koji će se u vidu formalnih ili neformalnih prijedloga naći na stolu ministra Darka Milinovića.

Kontrolni paket
Hrvatska ljekarnička komora zastupa model koncesija koje će moći dobivati samo farmaceuti, a Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu predlaže radničko dioničarstvo i pretvaranje apoteka u trgovačka društva. Uz Hrvatsku udrugu poslodavaca, iako to nije službeni stav članstva koje je podijeljeno u mišljenjima, veže se ideja privatizacije temeljene na strateškom partnerstvu u kojem županija zadržava kontrolni paket dionica, dio se nudi zaposlenicima, a većinski paket drži partner koji je dao najbolju ponudu. To je rješenje ujedno najbliže i željama koje su izrazile neke županije i kompanije koje imaju ambicije ući u utrku za ljekarne, poput Belupa, Medike ili Atlantic Grupe. HLJK, koja navodno u dogovoru s ministrom izrađuje prijedlog novog Zakona o ljekarništvu, predlaže privatizaciju na modelu koncesija koje će zamijeniti postojeći model zakupa. Kako prijedlog nije usuglašen u Komori, predsjednik HLJK-a Mate Portolan nije nam želio otkriti detalje, no zna se da će koncesiju po tom modelu moći dobiti samo farmaceuti, i predlaže se da se ona ugovara na 40 godina. Neslužbeno doznajemo da HLJK predlaže da u koncesiju može ući nekoliko apoteka, te da se mogu udružiti najviše četiri ljekarne. Kako doznajemo od Zorana Ostovića, šefa ljekarničke sekcije Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), Udruga je vlastiti prijedlog privatizacije ljekarni već u studenom poslala u Ministarstvo zdravstva.

Izvlačenje dobiti
“Osnovna ideja je da se zaštite ljekarne od preuzimanja od strane velikih ljekarničkih lanaca i omogućiti zaposlenicima da uđu u vlasništvo. Za to treba omogućiti ljekarnama da se registriraju kao trgovačka društva, što je zabranjeno iako one u svom poslovanju funkcioniraju poput trgovačkih društava, uključujući i izvlačenje dobiti koje je također moguće”, pojašnjava Ostović. Ideja UPUZ-a je da se radnicima omogući prvokup dionica društva, te da se formira tzv. fer vrijednost dionica koja će se temeljiti na diskontiranom novčanom tijeku. Tako bi zaposlenicima bi dionice bile dostupnije, a pravo otkupa formiralo bi se prema radnim mjestima. Ideja je da radnici budu većinski vlasnici, županija zadržava kontrolni paket, a ostatak dionica može se staviti na tržište. Saša Cvetojević, predsjednik udruge ljekarnika pri HUP-u, slaže se da kontrolni paket treba zadržati županija, a dio vlasništva ponuditi sadašnjim, ali i bivšim zaposlenicima. Smatra da većinski pakettreba imati strateški partner koji da najbolju ponudu.

činjenice

Tisuću ljekarni
U Hrvatskoj djeluje oko 1000 ljekarničkih jedinica, od čega je 230 županijskih ustanova, a 139 ljekarni je u zakupu, što je oko 14% svih ljekarničkih jedinica

Tri modela
razmatraju se tri modela privatizacije ljekarni: radničko dioničarstvo, koncesije ili srateško partnerstvo