Prema ocjeni časopisa “Makroekonomske analize i kretanja”, kojeg izdaje Ekonomski institut, Srbija se nalazi pred recesijom do koje će doći u 2009. godini. Takva ocjena temelji se na provednoj anketi i rastućoj pesimističkoj poslovnoj klimi u privatnom sektoru, koja predviđa pad proizvodnje u sljedeća tri mjeseca.

Negativne ocjene o poslovnoj klimi dolaze i iz gospodarstva, što se nalazi u državno-društvenom sektoru.Anketa je pokazala kako u privatnom sektoru, koji zapošljava oko 1,3 milijuna ljudi, 25 posto tvrtki očekuje da će u sljedeća tri mjeseca biti u lošijem položaju od sadašnjega. U odnosu na prethodnu anketu broj tvrtki s pesimističkim prognozama povećan je za jednu petinu. Na temelju takvih prognoza, 21 posto privatnih kompanija najavilo je smanjivanje broja zaposlenih, dok je u listopadu takvu mogućnost predviđalo 14 posto tvrtki.Povećanje broja poduzeća koja najavljuju smanjenje proizvodnje rezultat je pada potražnje za njihovim proizvodima. Oko 27 posto tvrtki suočeno je s manjim narudžbama. Na tu pojavu prvi su reagirali proizvođači mlijeka, koji su odlučili smanjiti cijene mlijeku kako bi se održala postojeća potrošnja tog prehrambenog proizvoda. Smanjenje cijena mlijeku uslijedilo je nakon pet poskupljenja u proteklih godinu dana. Među gospodarstvenicima prevladava uvjerenje kako povećanje troškova proizvodnje, što ga očekuje 84 posto tvrtki, neće moći prevaliti na teret potrošača zbog smanjene potražnje.

Pad likvidnosti
Gospodarstvo je suočeno s padom likvidnosti zbog suzdržanosti poslovnih banaka da odobravaju kredite dosadašnjim tempom. Osim toga, zaduživanje poduzeća u inozemstvu je otežano i postalo skuplje, što će se nepovoljno odraziti na proizvodnju. Na temelju prikupljenih podataka, u Ekonomskom institutu predviđaju kako će industrijska proizvodnja u 2008. godini imati rast ispod dva posto u odnosu na prethodnu godinu, dok će u 2009. godini biti manja za oko tri posto, što je znak da je na vratima srbijanskog gospodarstva zakucala opasnost od recesije. S obzirom na padajuće tendencije u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ni sektor trgovine ne može računati s ozbiljnijim rastom, kao ni preostali sektori koji su bili nositelji ekspanzije BDP-a. Iz toga se izvodi zaključak prema kojemu povećanje BDP može iznositi najviše dva posto, pod uvjetom da u poljoprivredi bude zabilježen natprosječan urod.

Nastavak zaduživanja
Prognoze Ekonomskog instituta ne poklapaju se s vladinom ekonomskom politikom prema kojoj će u 2009. biti ostvaren rast BDP od 3,5 posto. Vladina ekonomska politika temelji se na pružanju pomoći gopodarstvu u visini dvije milijarde eura. Tolika sredstva bit će jednim dijelom osigurana u državnom proračunu za 2009. godinu, te zaduživanjem kod međunarodnih financijskih institucija. Europska banka za obnovu i razvoj najavila je kako će odobriti kredit od 350 milijuna eura, dok bi od Svjetske banke kredit iznosio 600 milijuna dolara. Od milijardu eura, prema Mlađanu Dinkiću, ministru ekonomije i regionalnog razvoja, iz proračuna će biti izdvojeno 588 milijuna kao jamstvo za kredite malim i srednjim poduzećima, što ih odobravaju poslovne banke. Na taj način, prema ministrovoj tvrdnji, u gospodarstvo će biti upumpano 800 milijuna eura. Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore, smatra taj vladin potez dragocjenim, ali nedovoljnim korakom za održavanje gospodarske aktivnosti, koja bi jamčila rast BDP-a od 3,5 posto. Miroslav Prokopijević iz Centra za liberalne studije poticaj smatra nepotrebnim, smatrajući kako će sposobni preživjeti krizu bez vladine pomoći, a nesposobnima financijska potpora neće biti od koristi.Miroljub Labus, bivši vicepremijer, smatra kako je vladina intervencija nužna iako odstupa od pravila konkurencije i tržišne ekonomije, te da zbog toga ne bi bilo dobro da to postane ustaljena praksa.