Dok od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ne dobijemo rješenje, ne želimo komentirati preuzimanje Purisa”, službeni je stav Gavrilovića na vijest da je petrinjska tvrtka preuzela Puris, o čemu je u petak i obavijestila Zagrebačku burzu. Gavrilović je na temelju ugovora o prijenosu dionica potpisanom 26. studenoga stekao 98,33 posto, odnosno 613.354 dionice pazinskog Purisa.
Kandidati za preuzimanje
Ugovor je sklopljen sa dvije hrvatske tvrtke Hypo Alpe-Adria Ulaganjem i Hypo Alpe-Adria Investom te austrijskom tvrtkom Verwaltungs und Beteiligungs. Time je konačno završena dugotrajna priča o prodaji Purisa, koja je započela još prije godinu i pol i čiji je finiš mnoge iznenadio jer se Gavrilović u nizu javno listanih kandidata za preuzimanje, od Podravke, preko Delte do Perutnine, nikad nigdje nije spominjao kao potencijalni kupac. Štoviše, kako je nedavno neslužbeno potvrđeno da je Podravka obnovila razgovore o preuzimanju pazinske tvrtke, tako se zapravo očekivalo da će transakcija na kraju s njome biti i zaključena. Međutim, kako doznaje Poslovni dnevnik, na kraju je presudila visina ponude za tvrtku koja, neslužbeno se doznaje, ima oko 120 milijuna kuna dugova, dosta neriješenih imovinsko pravnih sporova te niz problema s dozvolama za poslovanje. Za razliku od Podravke koja zbog svih tih rizika za Puris nije željela ponuditi više od oko 100 milijuna kuna, Gavrilović je preuzeo sve obveze Purisa i prodavatelju još platio između 10 i 11 milijuna kuna, čime je zapravo iz igre “izbacio” Podravku pa su i razgovori nastavljeni samo s njim. Transakciju je za Gavrilović vodilo odvjetničko društvo Hanžeković, a pretpostavlja se da su za tvrtke Hypo banke posao odradili u odvjetničkom društvu Divjak, Topić i Bahtijarević s obzirom na to da oni rade sve njihove ključne transakcije u Hrvatskoj. Oba ponuđača iz zadnje faze pregovora imala su isti cilj – ući na tržište bijelog mesa u Hrvatskoj na kojem u ovom trenutku dominira varaždinska Vindija. Naime, neslužbena statistika kaže da se u Hrvatskoj proizvodi oko 100.000 tona bijelog mesa, od čega Vindija u Koki i Vindonu proizvede oko 45.000 tona, što je s proizvodnjom prerađevina čini neospornim tržišnim liderom koji drži više od 50 posto udjela na tržištu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu