Dosad je dva puta Željko Mitrović najavljivao svoj ulazak na hrvatsko televizijsko tržište i oba je puta odustao. Još je u svibnju 2006. godine javno nudio 30 milijuna eura za Novu TV i obećavao uložiti desetke milijuna eura u sljedećih nekoliko godina. CME, vlasnik Nove TV, tvrdio je da službenu ponudu nikad nije ni dobio, pa je vjerojatnije da je Mitrović tek htio ispitati reakciju hrvatske javnosti na ideju da kupi neku nacionalnu hrvatsku televiziju.

Probni balon mu je koristio jer su hrvatski mediji tada potrošili temu njegove prošlosti, pa danas više nitko i ne spominje da je bio blizak obitelji Milošević-Marković te da je svoje carstvo izgradio na turbo-folku kojim je ratnu stvarnost pretvarao u ružičastu idilu. Kad je ove godine ponovno najavio svoj ulazak na hrvatsko televizijsko tržište, ovoga puta preko lokalnih televizija, medijski više nije bilo interesantno baviti se Mitrovićevom prošlošću, pa su se svi u pravilu fokusirali na poslovni aspekt njegova ulaska u Hrvatsku. Plan je bio kupiti nekoliko hrvatskih lokalnih televizija, umrežiti ih i na taj način dobiti nacionalnu pokrivenost. Pregovori su najdalje odmakli s kutinskom Nezavisnom televizijom i činilo se da je pitanje dana kad će na kupoprodajni ugovor svi akteri staviti svoje potpise. A onda preokret – čelnici NeT-a objavili su da odustaju od Mitrovića jer im se uopće ne javlja, dok su iz Mitrovićeva tabora stizale poruke da je iznos koji traže suvlasnici NeT-a nerealno visok i da neće pristati na taj reket. Iako su na NeT-u tvrdili da imaju i drugih ponuda, ta je televizija i danas u rukama starih vlasnika, a Mitrović je u međuvremenu na hrvatsko tržište ušao s licencijom za Fashion TV SEE, koji u Hrvatskoj emitiraju kabelski operateri i MaxTV.

Možete li sada pojasniti prave razloge odustajanja od kupnje lokalnih televizija?
Okolnosti su bile takve da mi se više isplatilo odgoditi taj projekt nego ga realizirati. Ideja je bila vrlo komplicirana jer se mnogo stvari moralo dogoditi u isto vrijeme, a ispalo je da bi na kraju investicija trebala biti nekoliko puta veća nego što je bilo planirano.

Znači, preskupo?
To je doista jedan aspekt. Drugi je problem bio što nismo imali rješenje za Zagreb. Kad smo se suočili s problemom da ne možemo riješiti Zagreb, tada je pao cijeli koncept. To je bit svega.

Je li problem bio poslovni ili politički?
Moram biti iskren, nijednog trenutka nisam osjetio nacionalni, medijski ili politički problem. Čak mogu reći da su mediji bili jako korektni na čemu sam im vrlo zahvalan. “Fair play” je bio iznenađujući.

Niste imali dojam da se priječi srpskom kapitalu ulazak na hrvatsku medijsku scenu?
Zapravo ne, ni u jednom trenutku nismo osjetili da imamo tu vrstu problema. Da smo odlučili realizirati čitav posao, mislim da bismo to mogli bez problema, no bez Zagreba cijeli koncept umrežavanja hrvatskih lokalnih televizija ne bi imao smisla.

Jeste li odustali od Hrvatske?
Odgodili smo projekt i mislim da ćemo čekati digitalizaciju s kojom će se dogoditi potpuno nova stvar. Bit će beskonačno mnogo tehničkih rješenja, dok će s druge strane biti deficit proizvođača programa.

Hrvatske televizije već se sada žale da ne mogu poslovati profitabilno jer je tržište premalo…
Digitalizacijom konkurencija raste, i to je neminovan proces koji je već počeo u nekoliko država. Mi u Srbiji imamo pet nacionalnih televizija i konkurencija je vrlo oštra.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

U Srbiji je drukčija situacija, tamo raste broj minuta koje gledatelji provedu pred ekranom, u Hrvatskoj pada.
Ne bih rekao da to ima veze s tim, nego prije s potrošnjom. U Srbiji se, slično kao i u Hrvatskoj, troši na TV tržištu oko 120 mil. eura, ove godine će to biti oko 150 milijuna eura. U svakom slučaju, taj je kolač ograničavajući faktor.

Mislite li da u takvim uvjetima možete doći u Hrvatsku, vratiti investiciju i poslovati profitabilno?
Da sam to mislio, ne bih odustao od projekta. U principu, vrlo je teško.

No ipak ćete pokušati doći do kanala u Hrvatskoj tijekom digitalizacije. Kakav ćete program emitirati?
“Entertainment”, mi smo po tome prepoznatljivi. U ovom trenutku emitiramo 13 programa, neki od njih su profilirani poput dječjih, sportskih i filmskih kanala. Zabavni program podrazumijeva glazbu, “talk-show” i sve ostale kategorije, ali i onoliko informativnog i dokumentarnog programa koliko je potrebno da bi jedna televizija imala dovoljno ozbiljnosti i kredibiliteta u javnosti. Za Hrvatsku smo imali različit koncept od postojećih, koji bi bio prilagođen hrvatskoj publici. Naša istraživanja su pokazala da bi hrvatski gledatelji htjeli kombinaciju onoga što mi prikazujemo u Srbiji i onoga s naših kanala u regiji. Naš regionalni koncept podrazumijeva puno više dokumentarnog, edukativnog i sličnog programa koji je na našem programu u Srbiji malo zanemaren.