Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske još su jedanput potvrdili osnovnu karakteristiku našeg gospodarstva u kome je dominantna uloga poduzetnika u privatnom vlasništvu. I to poduzetnika iz četiri najznačajnije djelatnosti – prerađivačke industrije, građevinarstva, trgovine i prijevoza, skladištenja i veza te poduzetnika Grada Zagreba. Prema veličinama prvi put dominantna je uloga malog poduzetništva (mali i srednje veliki poduzetnici). Poduzetnici u privatnom sektoru ostvarili su 254 milijarde kuna ukupnog prihoda što je čak 78,7 posto ukupnog prihoda poduzetnika obveznika poreza na dobit bez banaka i osiguranja.

Tranzicijski proces
Hrvatski su poduzetnici u prvom polugodištu ove godine ostvarili 322,9 milijardi kuna ukupnog prihoda te su imali 305,8 milijardi kuna ukupnih rashoda. Ukupni prihodi rasli su, prema istom razdoblju prošle godine, 12,9 posto sporije od ukupnih rashoda koji su porasli za 14,3 posto, a vrijednosno su ukupni prihodi bili za 17,1 milijardu kuna veći od ukupnih rashoda, što upućuje na relativno uspješno poslovanje. Naime, u odnosu prema istom razdoblju protekle godine ukupni su rezultati bili slabiji jer je utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 105,61 kuna prihoda, a u istom razdoblju lani 106,92 kune. Kao i kod broja poduzetnika i broja zaposlenih, prema ostvarenome ukupnom prihodu i ukupnom rashodu dominantna je uloga djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije, koje zajedno ostvaruju više od polovice ukupnih prihoda i imaju isto tako više od polovine ukupnih rashoda: 61,1 posto ukupnih prihoda (197,4 milijarde kuna) i 61,5 posto ukupnih rashoda (187,9 milijardi kuna). Prema veličini ukupnog prihoda i prema veličini ukupnog rashoda najveći udjel, više od jedne trećine, ima djelatnost trgovine: 38,3 posto ukupnih prihoda (123,8 milijardi kuna) i 38,6 posto ukupnih rashoda (118 milijardi kuna). Slijedi prerađivačka industrija: 22,8 posto ukupnih prihoda (73,6 milijardi kuna) i 22,9 posto ukupnih rashoda (69,9 milijardi kuna). Od ostalih važnijih područja djelatnosti, prema veličini ostvarenog prihoda, slijede prijevoz, skladištenje i veze: 8,0 posto ukupnih prihoda (25,7 milijardi kuna) i 7,6 posto ukupnih rashoda (23,1 milijarda kuna) te građevinarstvo: 8,8 posto ukupnih prihoda (28,5 milijardi kuna) i 8,7 posto ukupnih rashoda (26,7 milijardi kuna), a djelatnost nekretnina, iznajmljivanja i poslovnih usluga imala je udjel od 8 posto ukupnih prihoda (25,7 milijardi kuna) i udjel od 7,5 posto ukupnih rashoda (22,8 milijardi kuna).

Prema istom razdoblju protekle godine, poduzetnici su, ukupno gledajući, pozitivno poslovali jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda. Međutim, u tri su djelatnosti, poljoprivredi, lovu i šumarstvu, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom te hotelima i restoranima rashodi vrijednosno bili veći od ostvarenih prihoda. Osim toga treba istaknuti da je svih pet najznačajnijih djelatnosti imalo brži rast rashoda od prihoda i time pridonijelo bržem rastu ukupnih rashoda od rasta ukupnih prihoda, što je utjecalo na smanjenje bruto dobiti u odnosu prema istom razdoblju protekle godine. Od pet navedenih važnijih djelatnosti veći rast prihoda od rasta rashoda ostvarili su poduzetnici djelatnosti građevinarstva (rast prihoda 15,4 posto, a rashoda 16,2 posto), trgovine (rast prihoda 13,1 posto, a rashoda 13,3 posto) i poslovanja nekretninama i poslovnih usluga (rast prihoda 13,2 posto, a rashoda 18,6 posto), a veći rast rashoda od rasta prihoda imale su djelatnost prerađivačke industrije (rast prihoda 10,6 posto, a rashoda 11,9 posto) te djelatnost prijevoza, skladištenja i veza (rast prihoda 10,9 posto, a rashoda 12,5 posto).

Jačanje privatnika
Kao što je već spomenuto, tranzicijski proces, karakterističan za hrvatsko gospodarstvo u posljednjem desetljeću, ogleda se u pretvorbi postojećih poduzetnika u državnom vlasništvu u poduzetnike u privatnom vlasništvu te u istodobnom osnivanju većeg broja novih poduzetnika u privatnom vlasništvu. Posljedica spomenutih kretanja odražava se i u ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika prema vlasničkoj strukturi – u dominantnoj ulozi privatnog sektora i njegovu jačanju te u slabljenu državnog sektora. To potvrđuju i ostvareni financijski rezultati u prvom polugodištu 2008. kada je privatni sektor u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske imao sljedeće udjele: u broju poduzetnika 97,6 posto, u broju zaposlenih 73 posto, u ukupnim prihodima 78,7 posto, u ukupnim rashodima 77,78 posto, u troškovima za osoblje 68,1 posto, u potraživanjima od kupaca 81,1 posto, u obvezama prema dobavljačima 79,7 posto i u ukupnim investicijama 78,2 posto. Poduzetnici u privatnom vlasništvu u prvom su polugodištu ove godine postigli najbolje financijske rezultate jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 107,01 kunu prihoda, poduzetnici u državnom vlasništvu imali su 98,84 kune, oni u zadružnom vlasništvu 103,91 kunu i oni u mješovitome 101,97 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,61 kuna prihoda. Zaposleni u privatnom sektoru, iako su ostvarili najbolje rezultate mjerene ukupnim prihodom prema ukupnom rashodu, nisu za to bili nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4054 kune.

Potraživanja od dobavljača
Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni u državnom sektoru sa 5487 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 26,5 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni u zadružnom sektoru primili su 3528 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je 18,7 posto ispod prosjeka, a zaposleni kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu primali su 4795 kuna prosječno mjesečne neto plaće, što je 10,5 posto iznad prosjeka Hrvatske. Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima (stanje 30. lipnja 2008.) kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 3,3 milijarde kuna veća od obveza, što je povoljno. Kod poduzetnika u privatnom vlasništvu razlika u korist potraživanja iznosi 4,6 milijardi kuna, a kod poduzetnika u ostalim sektorima obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupca, i to u državnom vlasništvu za 0,4 milijarde kuna, kod poduzetnika u zadružnom vlasništvu za 47 milijuna kuna i kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu za 0,9 milijardi kuna.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište