Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti traže da se u sklopu reforme zdravstva koja se najavljuje za iduću godinu u potpunosti ukine glavarina jer ne samo da ne potiče efikasnost nego rad liječnika opće prakse vrednuje isključivo po broju pacijenata. U Hrvatskoj liječničkoj komori tvrde da se bez ukidanja glavarine neće provesti reforma, nego samo “kozmetika” primarne zdravstvene zaštite.

Punjenje blagajne
Štoviše, promjene koje se predviđaju izazvat će sukobe unutar struke koja će se umjesto nastojanja da što kvalitetnije radi zbog punjenja blagajne i dalje boriti za osvajanje što većeg broja pacijenata, tvrdi Dragomir Petric, predsjednik povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore. Naime, u prijedlogu reforme ministra Darka Milinovića u primarnoj zaštiti predviđeno je zadržavanje takozvane glavarine koja će činiti 60 posto prihoda ordinacija. Tri posto primarci će uprihoditi od specijalizacije, a ostalo treba zaraditi dodatnim radom s pacijenatima, poput provedbe preventivnih programa te dijagnostičkim ili terapijskim postupcima koji se mogu obaviti kod liječnika opće prakse ili pak uvođenjem grupne prakse. Pritom će se proširiti i broj postupaka koje će liječnici moći naplatiti od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Liječnici koji će više raditi na taj način prema ministrovim riječima mogu zaraditi i do 18 posto više od sadašnjih prihoda, a oni koji dodatno privuku do 10 posto više od prosječnog broja pacijenata mogu očekivati zaradu i do 60 posto više. Razlika u zaradi stoga bi mogla dosegnuti više od 300.000 kuna po ordinaciji. Prijedlog reforme, međutim, u suprotnosti je s prethodnim najavama unazad nekoliko godina da će se glavarina ukinuti. “Deset godina pokušavamo dokazati da je glavarina najgore što se moglo dogoditi primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i to ćemo nastojati objasniti i predlagaču reforme. U sustavu glavarine liječnici ovise o broju pacijenata, i to je osnovni kriterij za mjerenje kvalitete liječnika, iako je poznato ne samo da kvalitetni doktori nisu oni koji imaju najviše pacijenata, nego i to da liječnici s previše pacijenata nisu u stanju pružiti kvalitetnu uslugu. U tom sustavu što manje pacijenata imaš, to više o njima ovisiš, što nema veze s pruženom uslugom. Štoviše, u sustavu glavarina uopće se ne isplati raditi jer je prihod ionako već osiguran, pojašnjava Dragomir Petric.

Ukidanje glavarina
HLK će Ministarstvu, barem kad su u pitanju ordinacije u zakupu ili koncesiji, predložiti ukidanje glavarine te uvođenje sustava u kojem će dio prihoda ordinacija biti definiran kao stalni trošak, poput hladnog pogona i plaća za sve članove tima, uključujući medicinske sestre. Ostatak prihoda ordinacija može zaraditi pružanjem usluga kao što se navodi u prijedlogu reforme. “Država mora osigurati minimum onoga što primarcima nameće kao trošak, odnosno platiti sve što od liječnika očekuje, uključujući i njegov rad. Postoje jednostavan način na koji se sve to može izračunati”, ističe Petric.