Ruska državna naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresirana je za istražne radove u Hrvatskoj te za ulaganja u kapacitete Janafa i gradnju produktovoda Slavonski Brod – Zagreb – Omišalj, a ukupan iznos planiranih ulaganja bio bi veći od mlijarde eura, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare generalni direktor Zarubežnjefta Nikolaj G. Brunič.

Potvrdio je interes Zarubežnjefta za kupnju OMV-ovih benzinskih pumpi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini rekavši da je Zarubežnjeft poslao ponudu OMV-u, ali da još nema odgovora. Putem tvrtke kćeri u Hrvatskoj “Nestro Sava”, Zarubežnjeft u suradnji s Janafom želi sudjelovati u geološkim istraživanjima ležišta ugljikovodika na devet lokacija u Hrvatskoj u što je spreman uložiti više od 100 milijuna eura. Djelomično su to lokacije koje je dosad istraživala Ina, rekao je Brunič. Planirani udjel Zarubežnjefta u tom poslu je 51 posto, Janafa 10 posto, a privatnog kapitala ostatak.

Na pitanje zašto Zarubežnjeft u taj posao planira ući s Janafom koji nema iskustva u istraživanjima ležišta nafte i plina, a ne s Inom, Brunič odgovara da je Janaf za razliku od Ine izrazio spremnost za sudjelovanje odnosno Ina nije odgovorila na pismo koje joj je u vezi tog projekta poslao Zarubežnjeft. To ne znači, dodaje, da Ina ne bi mogla prerađivati sirovine iz tih nalazišta. U tom kontekstu, spomenuo je da Zarubežnjeft i druge ruske energetske kompanije ponekad osjećaju da u Hrvatsku nisu dobrodošle.

Na pitanje o ulozi tvrtke White Falcon Industries, iza koje navodno stoje hrvatski poslovni ljudi, i koja bi zajedno s Janafom i Zarubežnjeftom konkurirala na natječaju za istražne radove, kazao je kako angažman takvih tvrtki nije zakonski zapriječen te da ne zna koji točno biznismeni stoje iza te tvrtke. Zarubežnjeft po njegovim riječima nema namjeru vlasnički ući u Janaf, ali po njegovim saznanjima tu opciju razmatra tvrtka Transnjeft, ako Janaf bude privatiziran.

Drugi projekt u koji Zarubežnjeft želi ući u Hrvatskoj je ulaganje u infrastrukturu Janafa to jest u njegove transportne i skladišne kapacitete. Janafov naftovod trenutno se koristi s 30 posto kapaciteta, a Zarubežnjeft to želi povećati te spremnike u Omišlju koristiti za skladištenje ruske nafte namijenjene izvozu na spot tržište. Treći projekt je gradnja produktovoda Slavonski Brod – Zagreb – Omišalj koji bi služio izvozu naftnih derivata neiskorištenih u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, proizvedenih u Rafineriji Bosanski Brod i Ininim rafinerijama, izvijestio je Brunič, uz napomenu da Zarubežnjeft u tom projektu želi imati kontrolni vlasnički i upravljački paket. Ukupnu vrijednost ulaganja u Janaf i produktovod procijenio je na više od jedne milijarde eura.

Kazao je da će o sva tri projekta rukovodstvo Zarubežnjefta danas razgovarati s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem. Na pitanje je li prema njegovim spoznajama za Rusiju još uvijek živ projekt Družba Adria, odgovorio je da u Rusiji neki misle kako postoji mogućnost njegove revitalizacije “pod određenim uvjetima”. Upitan je li Zarubežnjeft zainteresiran za sudjelovanje u projektu LNG terminala na Krku, kazao je da nije, ali da jesu druge ruske tvrtke.

Na pitanje kako Zarubežnjeft misli riješiti problem neugodnog mirisa koji se širi iz Rafinerije Bosanski Brod i smeta stanovnicima Slavonskog Broda i okolice, rekao je da je situacija već sada puno bolja od zatečene prilikom dolaska Zarubežnjefta te da bi rafinerija do 2015. godine trebala raditi prema ekološkim standardima EU-a.

(Hina/pd)