Ima li nade za hrvatsku poljoprivredu?

Thinkstock Thinkstock

U prvih godinu dana članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Hrvatska je povećala ionako veliki uvoz hrane za daljnjih 240 milijuna dolara.

U prvih godinu dana članstva Hrvatske u Europskoj uniji,  Hrvatska je povećala ionako veliki uvoz hrane za daljnjih 240 milijuna dolara. Pri tome, na prste jedne ruke mogu se nabrojati poljoprivredni proizvodi i kulture u kojima Hrvatska vlastitom proizvodnjom zadovoljava vlastite potrebe, a sve to rezultat je petnaestogodišnje kontinuirane politike subvencioniranja pojoprivrednih proizvođača na što su potrošeni deseci milijardi kuna. Ima li onda uopće nade za hrvatsku poljoprivredu?

Nada postoji, a kako bi hrvatska poljoprivreda mogla izgledati može se vidjeti u jednoj drugoj srednjeeuropskoj državi. Iako je Austrija svojom površinom donekle veća od Hrvatske, rezultati tamošnje poljoprivredne proizvodnje višestruko su bolji. Za usporedbu, ukupan broj krava u Austriji na tisuću stanovnika dvostruko je veći nego u Hrvatskoj. Proizvodnja mlijeka dva i pol puta je veća, a austrijski govedarski sektor je neto izvoznik, za razliku od hrvatskog gdje se junad uvozi.

Sličan usporedni pokazatelji mogu se naći u gotovo svim segmentima poljoprivredne proizvodnje,  a u nekima je razlika još i veća. Primjerice, iako raspolaže relativno malim fondom poljoprivrednih površina Austrija je europski lider u segmentu ekološke proizvodnje.  Ukupno 16 posto poljoprivrednih gospodarstava  je ekološko, a čak 20 posto poljoprivredne površine je također ekološko, što znači da se svako peto imanje  bavi ekološkom proizvodnjom.

Iako raspolaže vrlo kvalitetnim resursima za takvu vrstu proizvodnje – čistim zrakom, nezagađenim tlom i vodom – Hrvatska nema niti približno takve rezultate. Zašto?  Za razliku od Hrvatske, čak 90 posto austrijskih potrošača kupuje ekološke proizvode, a Austrija u velikoj mjeri podržava ekološku proizvodnju putem financijskih potpora za programe edukacija u školama, radionicama, istraživanjima, marketingu, odnosima  s javnošću te radu na kontroli kvalitete.

Takav uspješni poljoprivredni sektor temelj je i za vrlo razvijenu prehrambenu industriju. Gotovo 62 posto ostvarenog izvoza Austrije otpada na proizvode prehrambene industrije. Pritom treba imati na umu da je od 1995. do 2009. godine smanjen broj industrijskih prehrambenih proizvođača s 346 na 225, ali je istodobno zabilježen rast izvoza sa 17 na čak 60 posto.

Što možemo naučiti od Austrije i može li taj model biti osnova za uspješnu buduću strategiju poljoprivrednog razvoja Hrvatske?

Na ova pitanja odgovor će dati Nikolaus Berlakovich, bivši austrijski ministar poljoprivrede i današnji zastupnik u austrijskom parlamentu.

Berlakovich će biti glavni gost konferencije Snaga hrvatske hrane koju Poslovni dnevnik organizira u Osijeku 11. studenog 2014.

Nikolaus Berlakovich austrijski je političar rođen 1961. u Eisenstadtu. Pripadnik je hrvatske zajednice u austrijskoj pokrajini Gradišće. Diplomirao je na studiju agronomskih znanosti na bečkom sveučilištu, a prije petogodišnjeg ministarskog staža u vladi bivšeg austrijskog premijera Wernera Faymanna, Berlakovich je punih deset godina držao mjesto u regionalnom gradišćanskom parlamentu, te obnašao dužnost u regionalnoj vladi. Smatra ga se jednim od najvećih austrijskih eksperata na polju agrarnih razvojnih politika. 

Na konferenciji sudjelovat će i Tihomir Jakovina, hrvatski ministar poljoprivrede, Darko Znaor, neovisni konzultant, gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj i Vlasta Piližota, akademkinja (HAZU) i prof. na Prehrambenom fakultetu Osijek.

Konferencija Snaga hrvatske hrane tradicionalno je edukativno-konferencijsko okupljanje svih ključnih dionika u sektoru proizvodnje hrane i prehrambenih sirovina zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, te promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali povećanjem hrvatskih kapaciteta proizvodnje hrane, kao ključnog preduvjeta budućeg održivog, kako ekonomskog, tako i šireg društvenog razvoja.

Sve informacije o konferenciji i prijavama mogu se naći na sljedećem linku.

Komentari (1)
  • Marx
    Marx 16:47 25.10.2014.

    Nada je za one za koje nama nade

    Umjesto ispranog nadanja bilo bi bolje ponovo početi otkrivati neke ekonomske zakonitosti. Budući da naši ljudi u principu ne vole analitike naše poljoprivrede (posebno onu Svjetske banke na tu temu od prije dvije godine), možda bi trebalo definirati dva osnovna uvjeta bez kojih je poljoprivredu nemoguće pokrenui:

    - Izlazak iz EU

    - Devalvacija kune od barem 20%

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!