Konferencija: Snaga hrvatske hrane

Kako potaknuti veću proizvodnju u primarnoj poljoprivredi?

Veća proizvodnja je uvjet kako bi se mogle osigurati dovoljne količine hrane za potrebe domaćeg tržišta, smanjenje uvoza i povećanje izvoza, te otvaranje novih radnih mjesta.

Hrvatska godišnje prosječno uveze oko 290 tisuća tona voća i povrća. Da bi se ta količina dopremila na naše tržište, trebalo bi odjednom angažirati 12.500 tegljača, a ilustrativno rečeno, radilo bi se o koloni vozila od Zagreba do Splita.

Svaki dolar izvoza opterećen je s gotovo devet dolara troška na uvoz. U pet godina, od 2009. do 2013., na izvozu proizvoda koji se naslanjaju na stočarski sektor ostvaren je ukupan prihod od tek 740 milijuna eura, dok je istodobno na uvoz istovjetnih kategorija proizvoda potrošeno više od 2,12 milijardi eura.

Ukratko, svaki euro zarađen u izvozu opterećen je s tri eura utrošena na uvoz. Slične brojke krase i statistiku svih ostalih segmenata proizvodnje osnovne hrane u Hrvatskoj, a iz njih neosporno proizlazi nužnost formiranja nove paradigme funkcioniranja poljoprivredno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj.

Snaga hrvatske hrane ciklus je stručnih okruglih stolova koji su se tijekom 2013. i 2014. u organizaciji Poslovnog dnevnika afirmirali kao mjesto susreta proizvođača, predstavnika relevantnih državnih i lokalnih institucija, te znanstvene zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, te promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali povećanjem hrvatskih kapaciteta proizvodnje hrane, kao ključnog preduvjeta budućeg održivog, kako ekonomskog, tako i šireg društvenog razvoja.

Na okruglim stolovima dosad smo obradili sljedeće teme: Mlijeko i mliječne prerađevine, Meso, Tjestenine i pekarske proizvode, Ribu i vino, Voće i povrće, a slijede: Slastice i Ekoproizvodnja.

Konferencija Snaga hrvatske hrane središnji je događaj i vrhunac tih dvogodišnjih napora, s ambicijom da preraste u tradicionalno edukativno-konferencijsko okupljanje svih ključnih dionika u sektoru proizvodnje hrane i prehrambenih sirovina.

ZAŠTO KONFERENCIJA?

Usprkos crnim brojkama, evidentno je kako prostora za uspjeh u hrvatskoj poljoprivredi ima. Primjerice, izvoz govedine uvećan je sa 570 tona iz prvog polugodišta 2013. na čak 2792 tone u drugom polugodištu. Odnosno, u 2012. izvoz govedine iznosio je 1072 tone, a u 2013. zabilježen je izvoz od 3362 tone tog mesa. S druge strane, često se navodi kako je osnovni problem hrvatske poljoprivrede činjenica, da prosječno hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo obrađuje tek 5,6 hektara. No Talijani imaju tek nešto veći posjed pa ostvaruju višestruko veći prihod, dijelom zbog proizvodnje dohodovnijih kultura, a dijelom zbog snažnog udruživanja.

Utoliko je jasnije kako nova politika razvoja prehrambenog sektora u Hrvatskoj mora biti utemeljena na primjerima izvrsnosti koji danas postoje unutar domaće poljoprivrede, ali i u razvijenijim zemljama, te promjeni ustaljenih i zastarjelih modela rada koji su u tom sektoru i dalje iznimno prisutni. Radi se o sveobuhvatnom, dugotrajnom i kompleksnom procesu čiji je neizostavni dio kvalitetna komunikacija svih uključenih u taj sektor.

Želja Poslovnog dnevnika je da organizacijom edukativno-konferencijskih događanja u okviru projekta Snaga hrvatske hrane potakne što bržu i uspješniju distribuciju znanja potrebnog domaćim poduzetnicima u prehrambenom sektoru kako bi ostvarili željeni poslovni uzlet.