Prije dva tjedna “iscurila” je vijest kako Vlada planira spastiti proračun uvođenjem poreza na banke, a što je istodobno dignulo na noge ne samo bankare nego i one koji su ocijenili kako bi takav potez imao negativan učinak za cijelu ekonomiju.

Kako piše Večernji list, prvi je oštar prigovor dao guverner Željko Rohatinski, zatim i najveća oporbena stranka SDP, dok je HNS smatrao kako je uvođenje tog poreza rizično jer nije sigurno kamo bi se novac usmjerio. Najveći zagovornici uvođenja poreza na banke su sindikati. Guverner HNB-a zadovoljan je odustajanjem od oporezivanja aktive banaka, jer ponavlja da takvo što ne bi bilo dobro za cijelo gospodarstvo.

“Preporukom da se odustane od ideje oporezivanja banaka nisam štitio banke, nego želim štititi zemlju od političara i politikanata koji nemaju snage uzdignuti se iznad uskih interesa i raditi za opće dobro građana”, kaže guverner. Uvođenjem takvog poreza banke bi trošak prebacile na komitente, ponavlja guverner svoje stajalište, odnosno došlo bi sigurno do povećanja kamata. Negira i tumačenja pojedinaca da stopa poreza od 0,3 posto ne bi imala velik učinak na poslovanje banaka. No bi, kaže, jer bi im uzela četvrtinu dobiti, uzme li se u obzir da im je stopa prinosa na aktivu 1,1 posto.

“Zato nastojim štiti postolat pravednog oporezivanja ovisno o snazi koju porezni obveznik ima. A isticanje banaka kao najprofitabilnije djelatnosti nije točno, jer ima i onih koji su puno profitabilniji, a čije oporezivanje ne bi imalo loših posljedica na gospodarstvo. Također uvođenje poreza je i nelogično, jer se ne vodi računa o rezultatima poslovanja banaka, s obzirom na to da ima i onih koje posluju s gubitkom. Oporezivanjem, njihov bi se gubitak povećao. A uostalom svojim sredstvima banke financiraju državu”, kaže guverner.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da se od uvođenja poreza nije smjelo odustati jer bi se na taj način pokazala solidarnost. “Ovako izgleda da Hrvatska postoji zbog kapitala, a ne građana. Porezno opterećenje trebalo bi biti ravnopravno raspoređeno”, kaže Jurčić

Smatra kako je ideja o povećanju trošarina samo prijedlog kojim se zamagljuje situacija te da će u konačnici i dalje imati deficit veći od planiranog. Smatra da će nedostajati do kraja godine u proračunu oko pet do šest milijardi kuna i to prije svega zbog nedostatka proizvodnje i izvoza. Jer ne treba samo voditi računa gdje uštedjeti nego i kako povećati proizvodnju.

(pd)