Pod pritiskom lošeg raspoloženja na svjetskim tržištima, Crobex indeks Zagrebačke burze prošloga je tjedna potonuo više od dva posto, drugi tjedan zaredom, a u jednom je trenutku, po prvi puta nakon više od dvije i pol godine, zaronio ispod razine od 1.700 bodova.

Crobex indeks pao je prošloga tjedna 2,84 posto, na 1.733 boda, najnižu razinu od 1. veljače, kada je na zatvaranju iznosio 1.729 bodova. U četvrtak je nakratko zaronio i ispod psihološki važne granice od 1.700 bodova, po prvi puta od srpnja 2009. godine. Crobex10 skliznuo je, pak, prošloga tjedna 2,32 posto, na 960 boda. Tek u petak indeksi su prekinuli 9-dnevni negativni niz, tijekom kojeg je Crobex potonuo za više od 6 posto, a Crobex10 za više od 5 posto. U odnosu na početak godine, pak, Crobex je sada u minusu 0,4 posto, a Crobex10 1,6 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 74,12 milijuna kuna, što je otprilike 14 milijuna više nego prethodnoga tjedna. „Nakon devet dana gubitaka Crobexa, u petak je na domaćem tržištu uslijedio njegov tehnički odbijanac prema gore. Međutim, količina negativnih vijesti koje pristižu izvana i dalje je prevelika da bi se negativni trend promijenio. Ponajprije moraju pristići ‘manje loše’ vijesti vezane uz probleme Grčke i ostatka periferije eurozone da bi investitori reagirali pozitivnije“, ističe Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Kako dodaje, nakon što je Crobex 10. svibnja pao ispod 1.800 bodova, u roku svega pet dana izgubio je daljnjih 100 bodova pod utjecajem loših vijesti izvana i plitkoće domaćeg tržišta. Ipak, nakon što je nakratko u četvrtak zaronio ispod 1.700 bodova, Crobex je odbskočio prema gore, završivši tjedan iznad te psihološki važne razine.

Najlikvidnija je protekli tjedan bila dionica HT-a s prometom od 10,5 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena oslabila za 0,50 posto, na 200,50 kuna. Slijedi povlaštena dionica Adrisa, s 9,6 milijuna kuna prometa i padom cijene za 0,91 posto, na 222 kune. U većem fokusu investitora bile su i dionica Valamar Adrije Holdinga, s prometom od 5,4 milijuna kuna te Petrokemije 5,07 milijuna kuna. Cijena dionice Valamara pritom je potonula 6,15 posto, na 91,03 kune, a Petrokemije za 6,98 posto, na 245,12 kuna. Među likvidnijim izdanjima većina je zabilježila pad cijene, a po gubitcima se izdvaja dionica Ingre, kojoj je cijena potonula 16,04 posto.

Pad domaćeg tržišta ponajviše je posljedica loših vijesti sa svjetskih burzi, gdje su cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se ulagači plaše izlaska Grčke iz eurozone i produbljivanja financijskih problema u Španjolskoj, a ne ohrabruju ni makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 3,5 posto, dok je S&P 500 potonuo 4,3, a Nasdaq indeks 5,3 posto. I na europskim su burzama cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 5,5 posto, dok je frankfurtski DAX skliznuo 4,7, a pariški CAC 3,9 posto. „Okidač velikih rasprodaja dionica, koje su ipak još na tragu korekcije unutar pozitivnog trenda a ne sam negativni trend, ponajprije je grčka politička kriza i neizvjesnost njezina ostanka u eurozoni. U cijeloj priči mnogo je i politike. Naime, trenutno se ‘puca iz svih oružja’ kako bi se utjecalo na grčke glasače do sljedećih parlamentarnih izbora. Tržišta su sada prije svega vođena psihološkim momentom, a reakcije investitora nadomak su paničnih“, navodi Balgač.

Ulagači se plaše da bi na novim izborima u Grčkoj, koji će se održati 17. lipnja, većinu glasova mogli dobiti protivnici mjera štednje koje je bivša vlada dogovorila s Europskom unijom i MMF-om, što bi vodilo izlasku Grčke iz eurozone. Investitore brine i mogućnost širenja dužničke krize na ostale zemlje na periferiji eurozone, ponajviše Španjolsku. „Zasad vidimo pritisak na prinose po španjolskim državnim obveznicama. Budu li izbori u Grčkoj negativni za eurozonu, bit će velikih implikacija i na Španjolsku“, ističe Balgač.

A bude li rezultat izbora u Grčkoj u korist političke opcije koja traži odustajanje od strogih mjera štednje, tada će vjerojatno uslijediti i reakcija eurozone. „Prilično je izvjesno da bi u tome slučaju Europska središnja banka mogla postati ‘posljednje utočište’ kao što je to američki Fed“, smatra Balgač. U vezi burzovnih kretanja idućih dana Balgač ističe kako je vrlo teško bilo što prognozirati. „Sigurno je jedino da će i dalje biti vrlo volatilno. Investitori će i dalje ishitreno reagirati, a svaka negativna vijest mogla bi ponovno pokrenuti rasprodaje, dok je potencijal za pozitivna kretanja limitiran situacijom na periferiji eurozone“, zaključuje Balgač.

(Hina/pd)