Stručnjaci kažu da je većina reakcija ulagača na burzi psihološka, a ne logička. Dokaz tomu su nagli skokovi i padovi cijena dionica, masovne kupnje i rasprodaje, iznenadne reakcije na glasine i neprovjerene medijske špekulacije, pri čemu fundamenti i tehničke analize padnu u sasvim drugi plan.

Neki će reći da su ulagači sami sebi najveći neprijatelji, jer ponekad reagiraju s previše samopouzdanja i optimizma ili se, s druge strane, ponašaju panično i paranoično, a istovremeno im se događa nešto što se naziva psihologija ili efekt krda. Ali što je zapravo efekt krda ili mase? Zatražili smo riječ stručnjaka. “Efekt krda ili stampedo efekt klasična je pojava među ljudima koju socijalni psiholozi proučavaju u okviru konformizma. Konformizam ili promjena mišljenja i ponašanja pod utjecajem drugih ljudi može biti vođena željom da budemo točni i informirani ili da budemo prihvaćeni. U oba slučaja radi se o podložnosti drugim ljudima samo s različitim motivom. Druge gledamo kao izvore informacija. Kada je situacija nejasna, krizna ili kada su drugi oko nas više informirani, u većoj mjeri se konformiramo mišljenju drugih jer njihovo mišljenje uzimamo kao informaciju o tome što učiniti”, kaže za Poslovni.hr Andrijana Mušura, magistrica psihologije i predavačica na ZŠEM-u.

Ona pojašnjava i kako se sve to manifestira na tržištu kapitala. “Kontekst trgovanja na tržištu kapitala, kojega karakterizira nesigurnost i visok stupanj rizika, idealno je mjesto kada je na snazi informacijski konformizam. Često ne postoje objektivne i/ili pouzdane informacije, sumnja se u fundamentalne vrijednosti financijskih proizvoda te dolazi do situacije da je bilo kakva (polu)informacija upravo informacija koja navodi na sukladno ponašanje. Tada se investitor oslanja na tumačenja drugih ne prosuđujući o motivima i kvaliteti informacija koji imaju brojni drugi”, kaže Mušura. Dodaje kako je efekt krda često povezan sa efektom samoispunjavajućeg proročanstva koje se javlja kada brojni investitori zbog straha od pada cijene dionica svojim masovnim ponašanjem (prodajom) dovedu upravo do situacije koje se najviše boje.

“Najslikovitiji primjer efekta krda kao jednog od brojnih uzroka sloma američkog tržišta nekretnina je upravo ponašanje brojnih pojedinaca koje je bilo vođeno isključivo ponašanjem drugih ljudi (informacijske kaskade). Efekt krda se u okviru socijalne psihologije naziva i socijalna zaraza”, zaključuje Andrijana Mušura.

Što misli o psihološkom ponašanju ulagača na tržištima kapitala, upitali smo i burzovnog analitičara Romana Rinkovca. “Najprije valja reći da moramo razlikovati našu burzu od inozemnih. Jasno, u pitanju je nesrazmjeran jaz u pogledu likvidnosti i tzv. spreda između kupovne i prodajne cijene, brojnost instrumenata s kojima se trguje, kao i činjenica da se na našoj burzi ne možete kladiti na pad pojedinih dionica, cjelokupnog sektora ili pak samog indeksa. Imajući to u vidu, jasno je da su mali ulagači u potpuno podređenom položaju u odnosu na velike, a zasnivanje ulaganja na fundamentima ili tehničkoj analizi potpuno je bespredmetno”, rekao nam je Rinkovec.

On kaže i kako ima dojam da je vani postupanje velikih igrača predvidljivije, jer postoje neke zakonitosti pa iskustvo i tehnički pokazatelji mogu polučiti rezultate u određenom postotku. “Primjerice, kada su u petak objavljeni vrlo loši podaci s američkog tržišta rada, moglo se pretpostaviti da će odmah krenuti špekulacije o novom krugu popuštanja monetarne politike, odnosno o štampanju dolara, te da će, sukladno tome, veliki igrači dići cijenu zlata i srebra. Isto tako, bilo je za očekivati da će dionička tržišta pasti. Međutim, ukoliko se spomenute špekulacije dodatno intenziviraju za očekivati je obrat i privremeni porast cijene većine dionica radi upumpavanja svježeg i jeftinog novca na tržište. Takvi primjeri kod nas ne postoje, a tržište reagira isključivo na glasine koje mogu biti lansirane iz bilo kojih interesnih skupina, ili pak od strane neodgovornih i neozbiljnih pojedinaca”, smatra Rinkovec.

Ovaj analitičar tvrdi i kako igrati kontra tržišta odnosno postupati kao dio krda može biti pogrešno, ali i ne mora. “Najbitnije je odluku o postupanju donijeti što ranije. Ako procijenite da je vrijeme za kupnju (optimizam) ne treba oklijevati, ako smatrate da treba prodavati (paničariti), prodajte što je moguće ranije. Danas je tržište nestabilnije nego ikad, a kratkoročnost ulaganja više nije iznimka već pravilo. Današnji prosječni ulagač nestrpljiviji je od negdašnjeg i očekuje zaradu preko noći, a sigurno ulaganje odnosno sigurna imovina, ako je nekad i postojala, više ne postoji. Drugim riječima, mislim da danas najviše griješe oni koji bilo koje ulaganje poistovjećuju s nekim vidom štednje za stare dane, stoga postavljam pitanje: koji je to oblik imovine za koji možete makar i s određenom dozom izvjesnosti pretpostaviti da će više vrijediti za 5, 10 ili 20 godina, pa da će uopće i održati svoju vrijednost ili čak i postojati?”, zaključuje Roman Rinkovec.

Ovisnost o burzi

Znate li nekoga tko ne može prestati s trgovanjem dionica, bez obzira koliko dobio ili izgubio i po cijele dane opsesivno prati kretanja na burzi? Po svemu sudeći, riječ je o ovisniku o burzi, koji se ne razlikuje puno od ovisnika o kockanju, a nas je zanimalo što psihologija kaže o tome. “Tu se može raditi o jednostavnoj ovisnosti o adrenalinu no to je zdravo ukoliko osoba ima kontrolu nad svojim ponašanjem i ne ponaša se na vlastitu štetu ili štetu drugih. No ako je to ponašanje ometa u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti i šteti odnosu s drugima ili upada u dugove, onda već možemo pričati o problematičnoj ovisnosti”, kaže Andrijana Mušura sa ZŠEM-a.

“Ovisnost, bez obzira kako se manifestirala, ima bazičan obrazac ponašanja koji se može naći u svim vrstama ovisnosti. U osnovi se radi o jednom samoodržavajućem, rekla bih čak i začaranom krugu pri čemu ovisničko ponašanje nije samo sebi svrha već samo manifestacija nekih drugih disfunkcionalnosti i nastaje u kontekstu koji je pogodan razvoju ovisnosti. No bez obzira na životni kontekst, u osobi se javlja jak kompulzivan nagon za osjećajem koji se dobiva kroz npr. trgovanje ili kockanje, stalno provjeravanje cijena i sl. Nakon provođenja željene aktivnosti osoba osjeća i prateći intenzivni nalet dobrog osjećaja ili adrenalina i vraćanjem u normalu, počinje se osjećati loše ili osjeća grižnju savjest. Kao rješenje tog negativnog osjećaja, ponovno se javlja početni nagon i tako se krug nastavlja”, zaključuje Mušura.