Ministar financija Slavko Linić gostovao je jučer u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”. Rekao je puno toga, no jedna će stvar posebno zanimati poslodavce.

Linić je upozorio kako u Hrvatskoj postoji zakon prema kojemu se ne može isplatiti neto plaća bez doprinosa, ali se zakoni svejedno ne poštuju i ona se isplaćuje bez doprinosa. “I nitko na to ne reagira. Mi od 1. veljače uvodimo sustav prema kojemu će pri isplati neto plaće razliku doprinosa platiti bankarski sustav koji vodi platni promet. ”Ne zanima nas kako će se organizirati. Možemo im pomoći, možemo sjesti zajedno s njima, ali platni promet ne može isplatiti neto plaću bez doprinosa. Od 1. veljače to će biti pravilo.

Rekao je i kako ne mogu tolerirati neplaćanje prema bilo kojoj instituciji u roku većem od 60 dana. Kazao je kako će cijela ova godina biti bitka za likvidnost i dovođenje sustava u red. “Čistit” će se, kazao je, “sve ono što ne može opstati na tržištu”. Upitan misli li na čišćenje kroz stečajeve, kaže kako ne mora biti samo u tom smislu, nego i kroz zatvaranje potraživanja imovinom, ulaskom u kapital, “pa nažalost i s otpisom”. Ovaj put, poručuje, žele s bankama raditi na tome.

Istaknuo je i da će prekovremene sate u javnoj upravi ograničiti na maksimum 10 sati, te da neće više biti ugovora na određeno vrijeme, već da će se oslanjati na stalno zaposlene. » Oni koji imaju ugovor na određeno kad im prestane ugovor, on se neće više produljivati.«, rekao je. Naglasio je i da se neće dirati kolektivni ugovori.

‘Neka građani procjene govore li novinari istinu’

Upitan kakvi su dugoročni planovi s uvođenjem poreza na imovinu, Linić je rekao kako će se on početi obračunavati vjerojatno od 1. siječnja iduće godine, “ako se uspiju dovoljno dobro organizirati”. “Kao što vidite, mnogih protivnika ima, od onih koji pričaju da je administracija u nemogućnosti to obaviti, da nismo u stanju uskladiti zemljišne knjige i katastarske, da ne možemo naći nekakva prijelazna rješenja, ali evidendno da, ako ima volje, može se i porez primijeniti”, kazao je. Objasnio je kako je porez taj okoji treba biti osnovni prihod jedinica lokalne samouprave, a ne komunalna naknada, i samim time masa parafiskalnih nameta koje opterećuju gospodarstvo bi se ukinule jer bi porez na imovinu bio taj koji bi ih zamijenio.

Vjeruje da će administracija biti u mogućnosti da ove godine pronađe sva rješenja i da s e porez počne primijenjivati 1. siječnja iduće godine. “Ostavljam da građani prosuđuju govore li novinari istinu da smo svi nesposobni, da svi jednako mislimo, i da nema razlike među političarima ili da 1.1. zaista svjedočimo promjenama”, poručio je.

Program usklađenja namjerno blokiran

Upitan koji su preduvjeti za uvođenje poreza na imovinu (primjerice, digitalna gruntovnica), Linić odgovara: “Pustimo to, to su nebitne stvari za građane. Dovoljno je reći da u prošloj godini program Svjetske banke koji je pratio i bio okrenut ka usklađenju zemljišnih knjiga i gruntovnice i katastarskih podataka je obustavljen, nije se htio raditi. I tu je odgovor – imamo novaca, imamo kapacitete i mi ćemo taj dio moći odraditi”. Upitan misli li da je to netko namjerno blokirao, odlučno odgovara: “Da, namjerno je blokirano”. Upitan tko je to učinio, pojašanjava da su to evidentno učinili “svi oni koji špekuliraju za zemljištima, imovinama koji svoju štednju ulažu u imovinu i ne žele platiti poreze”. “Ništa nije slučajno u Republici Hrvatskoj”, zaključio je.

Kazao je kako će se praviti razlika između onih koji koji stanuju u stanu ili ga iznajmljuju (onih koji se bave aktivnošću na svom poljoprivrednom zemljištu) od onih koji su gurali svoja građevinska i poljoprivredna zemljišta u prostorne planove, “a sada samo čekaju na špekulativne aktivnosti bez da stavljaju to u funkciju, bez da se bave prometom, koji u biti paraliziraju bilo kojeg investitora, jer ne žele prodati ako netko ne plati visoku cijenu zemljišta”. “Prema tome, oni koji nemaju namjeru stan, zemlju, građevinsko zemljište, koristiti za svoje potrebe, bit će više oporezivani, i to je razlika”, objasnio je.

(pd)