Uvođenje sniženih stopa PDV-a za određene proizvode je loše jer komplicira i poskupljuje porezni sustav, dok je povećanje osobnog dobitka dobra mjera za kompenziranje rasta troškova života zbog povećanja opće stope PDV-a na 25 posto, ocijenila je danas Vladinu “poreznu mini reformu” ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott.

Institut se uvijek zalaže za što širu poreznu osnovicu, što niže opće porezne stope i što manje izuzetaka, olakšica i diferenciranih stopa, budući da su to porezni izdaci koji kompliciraju sustav ubiranja i kontrole poreza, što vodi poskupljenju i slabijoj efikasnosti poreznog sustava, rekla je Ott otvarajući današnju konferenciju “Skrivena javna potrošnja: budućnost poreznih izdataka”.

Umjesto sniženih stopa PDV-a na dječju hranu, masti, jestiva ulja, šećer, vodu i sl., koje bi trebale kompenzirati porast životnih troškova zbog povećanja PDV-a s 23 na 25 posto, bolje je osigurati izravnu pomoć najsiromašnijim građanima i povećati osnovni odbitak, tvrdi Ott. Zato je Vladin prijedlog povećanja osnovnog osobnog odbitka i osnovnog odbitka umirovljenika odlična mjera, ocjenjuje Ott, iako će Vlada morati razmisliti o kompenzaciji tih sredstava jedinicama lokalne samouprave koje se financiraju iz prihoda od poreza na dohodak.

Ravnateljica Instituta za javne financije dobrim ocjenjuje i prijedlog smanjenja porezna osnovice za dio ostvarene dobiti kojom se povećava temeljni kapital poduzeća, no i tu će Vlada morati pronaći rješenje za smanjenje poreznih prihoda za 2,2 milijarde kuna godišnje.

Glavni je hrvatski problem što se promjene poreznog sustava u pravilu uvode bez ozbiljnijih analiza i rasprava, pa bi nakon stupanja Vladinih mjera na snagu trebalo trajno pratiti učinke tih promjena na porezne prihode, standard stanovništva, financiranje lokalnih zajednica, otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast.

Za Hrvatsku je dugoročno najbitnija uspostava što stabilnijeg, efikasnijeg i transparentnijeg poreznog sustava koji će se rijetko mijenjati, a promjene poreznih izdataka trebalo bi provoditi tek nakon detaljnih analiza, te ih potom neprestano kontrolirati i ocjenjivati njihove učinke, naglašava Ott.

O neefikasnosti postojećeg sustava poreznih izdataka govorio je i Vjekoslav Bratić, znanstveni suradnik na Institutu za javne financije, ilustriravši to primjerom posebno porezno tretiranih područja, a to su područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i Vukovar. To su dijelovi Hrvatske u kojima se najintenzivnije primjenjuju porezni izdaci, odnosno razne povlastice, olakšice, poticaji, oslobađanja i odbici, no unatoč tome svi podaci pokazuju da su oni i dalje slabije razvijeni od ostalih djelova Hrvatske, kaže Bratić.

(Hina/pd)