Današnjom odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) stopa obvezne pričuve banaka povećava se s 13 na 14 posto, objavio je HNB na svojim web stranicama.
Odluka stupa na snagu 12. listopada, kod obračuna pričuve za rujansko obračunsko razdoblje. Ovom mjerom središnja banka povući će iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve). Povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka, pojašnjavaju iz središnje banke.
“Središnja banka i nadalje će pozorno pratiti zbivanja na novčanom i deviznom tržištu, te po potrebi poduzimati mjere za suzbijanje prekomjernih oscilacija tečaja, neutemeljenih na realnim ekonomskim kretanjima”, stoji u obavijesti HNB-a. Podsjetimo, središnja banka je jučer intervenirala na deviznom tržištu prodajom 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499102 kuna za euro.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.…. koja banana banke umisto da kreditiraju recimo HEP el.energiju ionako uvozim i dr.projekte oni švercaju eurima …
Inozemni dug države je u EURIMA…. a ne u francima. Zato, nema frke za obranu EURA…
miami, miami …
to je samo dijelom točno, i to onim banalnijim dijelom … da je vanjski dug države (uglavnom!) u EUR.
Ali … Eh da nije toga ali. Ali pored duga države postoji i korporativni vanjski dug. Zanemarimo vanjski dug pojedinaca.
Opća značajka toga duga je da je ove godine potrebno isplatiti prema vani, negdje oko 14-15 milijardi EUR. S obzirom da su imatelji EUR-a toga svijsni, a da provreda (uključujući i turizam) ne ostavruje dovoljno tih EUR-a … slijedi … da vlasnici EUR-a neće ih se jeftino odreći, a da bi netko drugi mogao otplatiti svoj dug. Zaključak je očit.
Intervenciju HNB-a ja niti ne gledam tako, jer je i HNB toga svijestan. Ovo je više sterilizacija stvarno suvišnih kuna – s obzirom da GDP ne raste kako je prvotno očekivano. Pojednostavljeno, privreda na ovoj razini aktivnosti može noramalno funkcionirati i s manjom količinom novca u opticaju.
A što se tiče same kune, bog joj budi od pomoći. Kad se jednom izgubi povjerenje u stabilnost valute (a to se desilo proljetos, i o tome sam jako puno pisao), povjerenje se ne vraća brzo. Kad su jednom svi koji imaju, izkonvertirali svoje kune u eure, trebati će dosta uvjeravanja pa da se uspostavi obrnuti proces. Ja ga ne očekujem skoro.
Miami,
ja ne bih mirno spavao na njihovom mjestu. Povecavanje rezervi, odnosno povlacenje novaca znaci vece kamate i usporavanje ekonomije. Dakle i otpustane i gubitak poslova. Koliko je meni poznato ovo radi samo jos Kina, a njihov cilj je da uspore rast ekonomije jer je inflacija preko 6%. Njihova ekonomija raste stalno preko 8% i oni to mogu priustiti.
Da bi mogao vracati kredite moras imati posao. Kao sto vidimo na Grckom primjeru niti jedan posao vise nije siguran.
Inozemni dug države je u EURIMA…. a ne u francima. Zato, nema frke za obranu EURA…Građani,koji imate kredite
u EURIMA- mirno spavajte.
Uključite se u raspravu