Dug države povećan za sedam milijardi kuna

Dug konsolidirane opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države, iznosio je krajem veljače ove godine 165,2 milijarde kuna i u odnosu na siječanj povećan je za sedam milijardi kuna, zadnji su podaci Ministarstva financija.

Tako je i udio javnog duga u BDP-u povećan sa 46,4 posto krajem siječnja na 48,5 posto krajem veljače. Po podacima iz najnovijeg mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, inozemna je komponenta javnog duga u veljači u odnosu na siječanj povećana za 705,2 milijuna kuna, ponajviše zbog rasta duga središnje države i izvanproračunskih korisnika, dok su na povećanje domaće komponente za 6,3 milijarde kuna utjecale sve razine vlasti.

Krajem veljače inozemni je dug opće države iznosio 53,1 milijardu kuna, a unutarnji je dug bio 112,1 milijardu kuna. Prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu čiji je dug na inozemnom i na domaćem tržištu dosegnuo iznos od 155,3 milijarde kuna. Središnja je država tijekom veljače svoj dug povećala za 4,5 posto, ili za 6,7 milijardi kuna, pa je i udjel njena duga u BDP-u povećan sa 43,6 posto u siječnju na 45,6 posto krajem veljače.

U Ministarstvu financija napominju kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu i domaće zaduženje u ukupnom njenom dugu ima udio od 67,3 posto. Unutarnji dug središnje države krajem veljače iznosio je 104,5 milijardi kuna i u odnosu na siječanj povećan je za 6,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug povećan za 628 milijuna kuna, na 50,7 milijardi kuna. I kod izvanproračunskih korisnika i lokalne države također prevladava zaduženje na domaćem tržištu.

Od ukupno 8 milijardi kuna duga izvanproračunskih korisnika 72,7 posto, ili 5,8 milijardi kuna odnosi se na domaću komponentu, a kod lokalne je države taj udio još i veći, 89,7 posto, odnosno od 1,9 milijardi kuna ukupnog duga lokalnih jedinica zaduženja na domaćem tržištu je nešto iznad 1,7 milijardi kuna. Ukupna izdana držana jamstva krajem veljače dosegnula su iznos od 46,9 milijardi kuna, što je povećanje za 119,6 milijuna kuna u odnosu na siječanj. Tako je udio danih državnih jamstava u BDP-u blago povećan, sa 13,7 na 13,8 posto.

Ukupni dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) krajem veljače iznosio je 13,9 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto BDP-a. Dug HBOR-a na mjesečnoj je razini povećan za 34,2 milijuna kuna. Zbroje li se ukupni dug opće države, ukupna jamstva i dug HBOR-a riječ je o ukupnom iznosu od gotovo 226 milijardi kuna, što je udio u BDP-u od 66,4 posto.

(Hina/pd)

Komentari (3)
  • Pero7
    Pero7 12:49 6.8.2012.


    Pino D.


    Nisam našao prikladnu temu za ovo, pa evo ovdje.

    "Uspon Radimira Čačića"

    http://online-press.hr/uspon_radimira_cacica_90ih.html [online-press.hr]

    bigfoot


    Dovoljno je reći da Hrvati već sada plaćaju najveće poreze na svijetu,
    ovo je članak iz 2010 g koji to dokazuje,
    u međuvremenu se još povisio PDV i uvedeni novi nameti,
    tako da smo vjerojatno već probili vrh ove tablice.
    Bez konkurencije.
    http://www.index.hr/vijesti/clanak/the-economist-hrvati-placaju-najvece-poreze-na-svijetu/517083.aspx [index.hr]

    Dokazali ste da neznate , raspišite IZBORE !

  • Rinzaj
    Rinzaj 12:27 6.8.2012.

    …svako malo čujemo o porastu općeg duga, i neki se uvijek nanovo krste i čude..
    Ali novac koji se pojavljuje na ekonomskom tržištu sam je po sebi definiran kao dug.
    U praksi taj dug se pojavljuje s apliciranom kamatom. Kamata je interes kojeg traže vjerovnici za posudbu novca.

    Novac ima svoju primarnu emisiju, u Europi to vrše nadnacionalno udruženi vjerovnici unutar tajanstvene tiskarnice koju od milja zovemo ECB i sekundarnu emisiju, koju multiplikacijom depozita vrše poslovne banke.
    I jedna i druga emisija novca imaju apliciranu kamatu. Kamata to jest profit kojeg od emisije novca traže vjerovnici nikada se kao slobodna novčana masa ne emitira, da bi dakle netko vratio glavnicu s kamatom, netko mora propasti. To se sve skupa zove kapitalizam, vlast kapitala, odnosno vlast onih koji kapital stavljaju u opticaj putem kredita na takozvanom slobodnom tržištu, koje dakako ne može biti slobodno pod uvjetima gdje je profit poduzetnika u konačnici običan dug.

    Ono što novinarai konstantno zaboravljaju priupitati one koji daju informacije o visini, odnosno rastu općeg duga, je pitanje gdje završava profit od štednje?
    Naime, današnja takozvana štednja zapravo generira opće dugove, jer svaki štediša s deponiranim sredstvima na banci ima interes od svog kapitala u visini dogovorenih kamata. Od kredita kojeg banka odobri štediša ima profit. U novcu je izražena energija ekonomskog procesa, a kako se energija u suštini ne može potrošiti, već se samo može pretvoriti u drugi oblik, gdje nam to zapravo standard odlazi?
    Koliko možemo vidjeti, Hrvatski standard odlazi iz Hrvatske, jer da mi imamo stvarne štediše i vjerovnike, nebi gubili standard, profit ostajao ovdje.
    Uglavnom, ma što netko pričao i ma kako priča tekla, jedna stvar je jasna, netko nas preko šarenih reklama i raznobojnih balončića permanentno cc. 20 godina pljačka.
    I da se razumijemo, ta se pljačka odvija pod pokroviteljstvom opće hrvatske politike i političara, čast izuzecima, ako ih uopće ima.

  • Moller
    Moller 12:17 6.8.2012.

    uskoro u Hrvatskoj TOTALNA RASPRODAJA u organizaciji Vlade RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!