Dug konsolidirane opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države, iznosio je krajem veljače ove godine 165,2 milijarde kuna i u odnosu na siječanj povećan je za sedam milijardi kuna, zadnji su podaci Ministarstva financija.

Tako je i udio javnog duga u BDP-u povećan sa 46,4 posto krajem siječnja na 48,5 posto krajem veljače. Po podacima iz najnovijeg mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, inozemna je komponenta javnog duga u veljači u odnosu na siječanj povećana za 705,2 milijuna kuna, ponajviše zbog rasta duga središnje države i izvanproračunskih korisnika, dok su na povećanje domaće komponente za 6,3 milijarde kuna utjecale sve razine vlasti.

Krajem veljače inozemni je dug opće države iznosio 53,1 milijardu kuna, a unutarnji je dug bio 112,1 milijardu kuna. Prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu čiji je dug na inozemnom i na domaćem tržištu dosegnuo iznos od 155,3 milijarde kuna. Središnja je država tijekom veljače svoj dug povećala za 4,5 posto, ili za 6,7 milijardi kuna, pa je i udjel njena duga u BDP-u povećan sa 43,6 posto u siječnju na 45,6 posto krajem veljače.

U Ministarstvu financija napominju kako se središnja država najviše zadužuje na domaćem tržištu i domaće zaduženje u ukupnom njenom dugu ima udio od 67,3 posto. Unutarnji dug središnje države krajem veljače iznosio je 104,5 milijardi kuna i u odnosu na siječanj povećan je za 6,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug povećan za 628 milijuna kuna, na 50,7 milijardi kuna. I kod izvanproračunskih korisnika i lokalne države također prevladava zaduženje na domaćem tržištu.

Od ukupno 8 milijardi kuna duga izvanproračunskih korisnika 72,7 posto, ili 5,8 milijardi kuna odnosi se na domaću komponentu, a kod lokalne je države taj udio još i veći, 89,7 posto, odnosno od 1,9 milijardi kuna ukupnog duga lokalnih jedinica zaduženja na domaćem tržištu je nešto iznad 1,7 milijardi kuna. Ukupna izdana držana jamstva krajem veljače dosegnula su iznos od 46,9 milijardi kuna, što je povećanje za 119,6 milijuna kuna u odnosu na siječanj. Tako je udio danih državnih jamstava u BDP-u blago povećan, sa 13,7 na 13,8 posto.

Ukupni dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) krajem veljače iznosio je 13,9 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto BDP-a. Dug HBOR-a na mjesečnoj je razini povećan za 34,2 milijuna kuna. Zbroje li se ukupni dug opće države, ukupna jamstva i dug HBOR-a riječ je o ukupnom iznosu od gotovo 226 milijardi kuna, što je udio u BDP-u od 66,4 posto.

(Hina/pd)