Najveća burza južne Amerike, brazilska burza, dobila je dostojnog konkurenta u snažnom savezu peruanske, kolumbijske i čileanske burze. Prva tri dana trgovine nisu prošla spektakularno, no potencijal je golem.

Zajedno s nedavno najavljenim planom da sa Meksikom oformi gospodarski blok pod nazivom “Area of In-depth Integration”, spajanje burzi nazvano Mercado Integrado Latino Americano (MILA) trebalo bi olakšati protok robe, usluga, kapitala i ljudi između država članica, te omogućiti potencijalnim investorima bolji pristup prirodnim resursima andske regije. Iako peruanska burza predstavlja najmanji udio MILA-e, Peru ima potencijala diktirati njen uspjeh u narednim mjesecima.

MILA ima poseban značaj u Peruu, posebice u idućim danima uoči predsjedničkih izbora i suprotstavljanja desno naklonjene Keikoa Fujimoria protiv lijevo orijentiranog Ollanta Humala, Chavezovog političkog istomišljenika koji se 2006. godine kandidirao za predsjednika, ali je izgubio izbore u drugom krugu od Alana Garcie. Drugi krug ovogodišnjih peruanskih predsjedničkih izbora održati će se 5. lipnja kada će se saznati koga je narod izabrao kao Garcijinog nasljednika.

Humalova pobjeda na izborima mogla bi predstavljati prepreku za spajanje burzi jer je taj, sad bivši vojni kapetan, već pokazao neprijateljstvo prema stranim investitorima i predložio vladi kontrolu nad korporativnim spajanjima. I doista, burza u Limi pala je u travnju kada je Humala pobijedio u prvom krugu glasovanja, da bi 26. svibnja skočila kada su rezultati ankete pokazali da Fujimori vodi sa 52,9 posto biračke podrške.

Kćer bivšeg predsjednika Albertoa Fujimorija koji je sada u zatvoru, Keikoa Fujimoria ima potporu većine poslovne zajednice, a nedavno je dobila i veliku podršku od trećeplasiranog predsjedničkog kandidata i bivšeg ministara financija, Pedroa Pabloa Kuczynskiog. Njezin stalan rast u anketama djelomično odražava želju nacije da vidi nastavak razborite fiskalne politike i protržišne inicijative, kao što je lansiranje MILA-a, što je 2010. godine pomoglo 8,8-postotnom rastu privrede, što je najveći rast u regiji vrućih gospodarstava.

Izvršni direktor Američke gospodarske komore u Peruu Aldo Defilippi koji predstavlja 580 domaćih i međunarodnih tvrtki koje djeluju u Peruu, kaže da je primio mnogo poziva od ulagača koje brinu izbori. “Općenito govoreći, tvrtke nemaju sklonost ka jednom kandidatu. Više ih brine što bi svaki kandidat trebao učiniti”, objašnjava Defilippi. “Oba kandidata naginju političkom centru”, kaže on, “i oba imaju sposobnosti nastaviti makroekonomsku politiku prethodnih dviju vlada te dati podršku MILA-i, čime će peruanske kompanije moći prikupljati kapital na novi način dopuštajući čileanskim i kolumbijskim brokerima da ulažu izravno u limsku burzu i obrnuto.”

U sklopu MILA-e, limska burza za sada je najveća po broju izlistanih kompanija, ali najmanja po tržišnoj kapitalizaciji (83 milijarde dolara na više od 248 poduzeća na kraju travnja, prema podacima Svjetske federacije burze, sa dnevnim opsegom trgovinske razmjene od 30 do 40 milijuna dolara).

Za razliku od Lime, burza u Santiagu imala je 343 milijarde dolara na 230 poduzeća na kraju travnja, dok je kolumbijska imala 217 milijarde dolara na 83 tvrtke. MILA se sve više pozicionira kao atraktivna alternativa brazilskom tržištu i meksičkoj burzi (BMV). Ukoliko se novom savezu pridruži 473 milijarde dolara sa meksičke burze, MILA bi mogla premašiti 1,6 bilijuna dolara brazilske tržišne kapitalizacije. Ako do toga dođe, sljedeći na potezu bit će Brazil koji će, vjerojatno, prigrliti MILA-u u okrilje Bolsa de Valores de Sao Paulo, odnosno, brazilske burze.