Zbog krize dinara NBS uvećao kamatu

Autor: Vladimir Harak , 03. studeni 2008. u 20:00

Guverner Jelašić, koji se doživljava kao jedini zaštitnik dinara, već dulje vrijeme izložen je pritiscima

Mnogi su bili šokirani kada je Narodna banka Srbije (NBS) u petak izvijestila da će od 3. studenoga primjenjivati novu referentnu kamatnu stopu od 17,75 posto. Glavna kamatna stopa središnje banke ima izravne refleksije na visinu kamata za depozitne i kreditne olakšice tako da je potez NBS-a predstavljao najavu skupog kreditiranja u Srbiji. Očekivalo se čak da je bilo i neskrivenih sugestija u tom pravcu, da će guverner Radovan Jelašić, ako ne spustiti, onda barem zadržati referentnu stopu na dosadašnjoj razini od 15,75 postotaka. Međutim, glavni čovjek NBS-a još je u ponedeljak 27. listopada na okruglom stolu Ekonomist magazina jasno rekao da se to neće dogoditi.

Srbija kao Srbija
“Mnogi posljednjih dana postavljaju pitanje zašto Narodna banka ne smanji referentnu kamatnu stopu poput drugih središnjih banaka”, rekao je guverner Jelašić, dodavši: “Odgovor je jednostavan – dok u Europi smanjenje gospodarskog rasta automatski dovodi do smanjenja inflacijskog pritiska, Srbija ne bi bila Srbija, a da i na tom polju ne bude “majstor”, pa da u isto vrijeme napravi dvije loše stvari: i smanji gospodarski rast i poveća inflaciju. U posljednjih nekoliko desetljeća to smo već nekoliko puta dokazali. Upravo zbog toga potrebno je da NBS i nadalje vodi krajnje restriktivnu monetarnu politiku”. Ovo je šesta korekcija najvažnije kamatne stope srpske središnje banke u ovoj godini. U 2008. NBS je ušao s referentnom stopom od 10 posto, koja je bila utvrđena 27. prosinca prošle godine. Početkom veljače došlo je do povećanja na 10,75 postotaka, 28. istog mjeseca na 11,5, a 13. ožujka na 14,5 posto. Nove korekcije uslijedile su 24. travnja (15,25 posto) i 29. svibnja na 15,75 postotaka. Guverner Jelašić, kojeg srpska javnost doživljava kao jedinog pravog zaštitnika dinara i borca protiv inflacije, već je dulje vrijeme izložen brojnim pritiscima. On je na spomenutom okruglom stolu upozorio da je vrag odnio šalu i da će se Srbija, ako u nekoliko sljedećih mjeseci ne izmjeni svoju ekonomsku politiku, vrlo brzo naći na crnoj listi zajedno s nekim susjednim zemljama. Nemojte ljudima govoriti da guverner plaši Srbiju jer ne želi da se podignu plaće i mirovine, rekao je Jelašić, a nevjernim Tomama poručio je da pogledaju samo jedne vijesti i da pročitaju samo jedne dnevne svjetske novine i da će im sve biti jasno. Vrijeme parola i floskula odavno je prošlo. Samo tijekom listopada dinar je izgubio 9,72 posto svoje vrijednosti. Dok je 1. listopada njegov srednji tečaj bio 76,74 za jedan euro, 31. listopada je srpska nacionalna valuta pala na razinu 84,99. Samo u posljednjih sedam dana dinar je zabilježio pad od 2,25 posto jer je 24. listopada euro stajao 83,17 dinara.

Intervencije NBS-a
Intervencije NBS-a na međubankarskom deviznom tržištu nisu se pokazale učinkovitim. Mada je središnja banka neposredno prije pomicanja referentne stope u dva dana (29. i 30. listopada) intervenirala sa 80 milijuna eura, pravih efekata nije bilo. Sam guverner bio je prinuđen izjaviti da NBS ne brani nijednu plansku ili psihološku razinu tečaja, nego se samo trudi zaustaviti pretjerane dnevne oscilacije. To su mnogi protumačili kao posredno priznavanje nemoći središnje banke u sučeljavanju s efektima financijske krize. Guverner je, očevidno, bio primoran pribjeći posljednjoj, do sada se pokazalo, učinkovitoj mjeri. On sam je više puta dokazivao da političke neprilike psihološki utječu na kratkotrajna pomicanja tečaja, a da su efekti promjene referentne stope na vrijednost dinara trajniji. Analiza kretanja tečaja dinara davala mu je za pravo. Međutim, teško je prognozirati hoće li polučiti uspjeh i u ovakvim okolnostima? Još jedna okolnost dovodi u pitanje učinak mjera. Posljednjih dana devizno tržište karakterizirali su mali obujmi trgovanja.

Komentirajte prvi

New Report

Close