'Zamjetan, ne i pretjeran rast'

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a

Gdje se HPB vidi u budućnosti definirat će strategija poslovanja koja se 'fino brusi'.

Hrvatska poštanska banka godinu na izmaku završava radno; u tijeku je aktivna integracija Jadranske banke u sustav HPB-a, a ta posljednja akvizicija u bankarskom sektora trebala bi biti okončana tijekom prve polovice 2019. godine.

Po svemu sudeći, bit će to (zasad) kraj akvizicijskih apetita te državne banke, a buduća orijentacija bit će okrenuta k organskom rastu. "U idućoj godini očekujemo zamjetan, ali ne pretjeran rast", rekao je predsjednik Uprave Tomislav Vuić na predblagdanskom druženju s novinarima. Predsjednik Uprave Jadranske banke Mato Filipović nadovezao se da će nakon pripajanja HPB dobiti oko 43.000 novih klijenata, a u procesu je neminovna racionalizacija poslovanja.

Dosad je zatvoreno 6 poslovnica,  krajem godine zatvara se i sedma, a konačan broj kristalizirat će se početkom godine. Gdje se HPB vidi u budućnosti trebala bi definirati strategija poslovanja koja se, prema Vuiću, "fino brusi" i ide u dobrom smjeru. Njezin integralni dio, za očekivati je, svakako će biti i dokapitalizacija. Zahvaljujući promjenama u kalkulacijama kapitalnih zahtjeva u središnjoj banci, za dokapitalizaciju više 'ne gori pod petama', no ona je neizbježna u bližoj budućnosti da banka nastavi održavati korak s dominantnim igračima na tržištu iza kojih stoje najjače europske banke. 

Ulaganje u digitalizaciju
Dio te priče je i proces digitalizacije koji od banaka traži izuzetna ulaganja u nove kanale i promjenu pristupa prema klijentima. "Trebamo biti sve brži, jeftiniji i jednostavniji za klijente. To je fokus zadnjih mjeseci i onog što želimo pokazati u idućoj godini", istaknuo je Vuić.

Osvrnuo se i na temu o strelovitom rastu slabo osiguranih nenamjenskih kredita. Podsjetimo, guverner Boris Vujčić rekao je da HNB prati njihov rast te da će, bude li potrebno, reagirati. 

Relevantan problem
Prvi čovjek HPB-a kaže da im ti krediti rastu kao i tržište, no briga postoji, posebice u smislu ročnosti. Smatra da dinamika rasta nije alarmantna, no da je prije svega problem (pre)zaduživanja klijenata, a ne sistemski rizik za banku.

"Problem je relevantan za banku, ali više za samog pojedinca u smislu da deset godina teškom mukom otplaćuje nešto što nije trebao kupiti", kaže.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve