Rezultat otvorenih investicijskih fondova za travanj dobro opisuje općenitu situaciju u kojoj je ta vrsta ulaganja na margini u Hrvatskoj, ističu financijaši.

Prema mjesečnom izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), nakon dva mjeseca rasta u travnju je zabilježeno smanjenje imovine u domaćim investicijskim fondovima, doduše simbolično. Naime, ukupna imovina smanjila se za 0,01 posto na 19,3 milijarde kuna. Međutim, stagnacija imovine u travnju posljedica je preslagivanja iz novčanih u obvezničke fondove. Podsjetimo, zbog prilagodbe na novu regulativu – preciznije rečeno, teškoća u prilagodbi – glavnina dotadašnjih novčanih fondova preregistrirana je u kratkoročne obvezničke fondove.

Taj je proces počeo ove godine, a dovršen je prošloga mjeseca, pa je od preostalih 894,6 milijuna kuna u kategoriji novčanih fondova sada samo 5,3 milijuna kuna. To je povećalo imovinu obvezničkih fondova više od pet posto na 15,8 milijardi kuna, ali rasle su i ostale kategorije.

Tako je imovina dioničkih fondova u odnosu na ožujak povećana za 3,6 posto na 1,7 milijardi kuna, a u mješovitima je pohranjeno 875,4 milijuna kuna što je 2,5 posto više. Unatoč travanjskim Hanfinim podacima, investicijski fondovi za hrvatske su ulagače rubna opcija investiranja, kaže u neslužbenom razgovoru jedan predstavnik fondovske industrije. "Mladi pričaju o bitcoinu, a stariji o tome kako raste cijena nekretnina.

Tako će biti sve dok imamo sadašnji porezni sustav u kojem nema poreza na nekretnine, a za iznajmljivanje apartmana godišnje treba platiti samo 300 kuna poreza", ističe taj financijaš. U takvim okolnostima investicijski su fondovi u zapećku, a valja naglasiti i kako se povjerenje investitora uzdrmano aferom u Agrokoru ni izbliza nije oporavilo, dodaje naš sugovornik. K tome, prodaju udjela u fondovima putem banaka usporila je i MiFID regulativa.