Tržište bitcoina teško 100 mlrd. dolara: Može li i taj balon puknuti?

FOTO: DPA/PIXSELL FOTO: DPA/PIXSELL

Centralne banke peru ruke i tvrde da kupci kriptovaluta ulaze u novi biznis na svoj rizik. Porezne vlasti nemaju uvid, ali prihvaćaju porez.

Od siječnja ove godine vrijednost najpoznatije svjetske kriptovalute bitcoin skočila je gotovo šest puta i jučer se njime trgovalo po cijeni od približno 5700 dolara. Bitcoin je virtualni novac čija cijena ovisi o broju kupaca i matematičkim izračunima. Pitanje je dana kad će tržište bitcoina premašiti stotinu milijardi američkih dolara, što je prije devet godina, kad ga je lansirao anonimni broker, bilo nezamislivo. Uz njegov nagli rast stižu i upozorenja da bi i taj balon mogao brzo puknuti, kao i mnogi drugi proizvodi na koje su se navukli ulagači. No isto tako ima mišljenja da će kriptovalutama početi trgovati i banke čim naraste do 500 milijardi dolara te da će službene vlasti učiniti sve da ga stave pod kontrolu, piše Večernji list.

Od travnja ove godine bitcoin je postao sredstvo plaćanja u Japanu, što je dobrim dijelom i diglo njegovu cijenu u nebo, no isto tako u rujnu je Kina zabranila trgovanje bitcoinom, zbog čega je u jednom trenutku vrijednost te kriptovalute pala oko 40 posto. Kriptovalute su tražena roba i u Hrvatskoj, a koliko su hrvatski građani otvoreni prema svim ‘novotarijama’ koje donose mogućnost dobre zarade, pokazuje i fotografija s ovotjednog okruglog stola udruge MBA Croatia na temu “Kriptovalute i business”.

Bitcoin je digitalna valuta bez pokrića u zlatu, deviznim rezervama države ili drugim robama i vrijednost mu, uz pomoć kriptografije, raste s povećanjem broja kupaca. U međuvremenu je stvoreno stotinjak drugih kriptovaluta, ali prva tri imena u svijetu virtualnog novca su bitcoin, ethereum i ripple. Polovica transakcija kontrolira se iz Japana, no u tu običnim građanima čudnu trgovinu sve više se upuštaju Rusi i Amerikanci koji su još 2014. mudro zaključili da će oporezivati zaradu ostvarenu na virtualnom novcu.

Sličan stav ima i hrvatska Porezna uprava, koja od svih koji se uključuju u virtualne lance i posjeduju identifikacijske kartice očekuje da prijave zarađeno i plate porez na dohodak. Ono što je veliki problem svih poreznika jest da nemaju uvid u transakcije ni mehanizme da otkriju tko je koliko zaradio.

Teško je doći do podatka koliko se Hrvata ‘navuklo’ na kriptovalute, no broj onih koji nude platforme za trgovanje i brzu zaradu sve je veći. Europske monetarne vlasti zasad se drže po strani, no ove jeseni francuska, poljska i britanska središnja banka, pa i HNB, izašli su s upozorenjem.

"HNB ne izdaje licenciju subjektima koji izdaju ili trguju virtualnim valutama niti ima zakonsku osnovu za njihov nadzor. Novčana sredstva uložena u virtualne valute nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita. Stoga osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja same u cijelosti snose rizik gubitka uloženog", upozorio je guverner Vujčić. Sumnja se da mnogi preko kriptovaluta peru novac, a kako kupci pristupaju svojim podacima preko raznih mreža, novac se često gubi i zbog krađe identiteta, a ne samo tržišnih oscilacija.   



 

Komentari (1)
  • pero
    pero 6:34 21.10.2017.

    Znaci, nova piramida. Vrh dobiva sve, vecina gubi… Ne bih ulazio u takove igrice.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!