Guverner HNB-a Boris Vujčić i premijer Andrej Plenković imaju isto stajalište – Hrvatska bi trebala uvesti euro i sada za to ima priliku. Vlada ima cilj javne financije dovesti u red, pa uvođenje eura nije nemoguće, ali za to treba vremena, jer procedura nije jednostavna niti brza. Vujčić ističe da “mogućnost uvođenja eura ovisi o spremnosti da ozbiljno pristupimo procesu ispunjavanja Nacionalnog plana konvergencije i Nacionalnog programa reformi kojima bi realizirali pretpostavke prelaska na euro, prvenstveno one strukturne promjene koje bi omogućile povećanje potencijalne stope rasta gospodarstva.”
Vlada kaže da u tom smjeru ide i ako se tako politika posloži uvođenje eura ima smisla. Iako, s druge strane, u posljednje vrijeme euro prolazi kroz najteže razdoblje i velik broj svjetskih stručnjaka predviđa da ta valuta nema budućnosti, pa je i pitanje koliko ima smisla težiti njenom uvođenju. Od kada je uveden euro, Vujčić je bio velik zagovornik što bržeg prelaska na tu valutu, a uvijek je glavni argument bila velika eurizacija naše zemlje koja se i bez obzira na veće povjerenje u kunu nikada nije smanjila.
– Uvjereni smo da bi uvođenje eura ponajviše zbog povijesno visoke depozitne eurizacije u RH, bilo jeftinije i jednostavnije rješenje od sadašnjeg – kažu u HNB-u. 2000- tih godina imali smo preduvjete da postanemo dio eurozone, no kriza i pogoršanje fisklane politike tu temu su bacile u drugi plan. Ako se sada odlučimo na uvođenje, moramo ispuniti uvjete.
Tako bi za ulazak u Europsku monetarnu uniju morali dvije godine značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, koji mora ići prema traženih 60 % i projekcije bi morale pokazati da je takav trend održiv u srednjem roku, a potom pristupiti razgovorima o ulasku u tečajni mehanizam. Zatim bi trebali zadovoljiti takozvane Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hrvati i ekonomija – Bog i šeširdžijaII
Na upozorenje jedne kolegice koja ne voli pisati komentare na forumima moram dati jednu nadopunu: da, kod uvođenja eura – kao direktna posljedica golemog pada kamatnih stopa – u svim zemljama južne Evrope u kojima je bio uveden došlo je do velikog porasta jediničnih troškova rada i to je glavni razlog upropaštavanja njihovih proizvodnih industrija, posebno proizvodnji za izvoz a naročito u usporedbi s jediničnim troškovima rada u Njemačkoj.
Naravno, to bi se dogodilo i u Hrvatskoj što bi dotuklo ovo malo preostale industrije i, kao što sam već rekao, nakon PDV-a još više još dodatno smanjilo konkurentnost našeg turizma.
Hrvati i ekonomija – Bog i šeširdžija
Kada ovakvi tekstovi ne bi već bili dosadni, bili bi zanimljivi barem sa stanovišta socijalne psihologije; područje kolektivni autizam. Kao i uvijek kod kolektivnog autizma, daje se maksimum da se ignorira kontekst. U slučaju Hrvatske to su posljedice uvođenja eura u zemlje južne Evrope a posebno Grčke s kojom Hrvatska dijeli cijeli niz identičnih problema i koju već više od dvije godine Njemačka pokušava izgurati iz eurozone. To će konačno učiniti u proljeće 2018. godine, nakon parlamentarnih izbora kada bude imala novu vladu. To će biti cijena za otpis njenog dijela grčkog duga (cca 25 mlrd. eura) od ukupno cca 96 milijardi.
Zašto se ne samo Njemačka nego i Soros, Krugmann i drugi tako silno trude izgurati Grčku iz eurozne? Zato jer je o jedini način da vrati konkurentnost, sredi privredu i opet počne ekonomski rasti. Svi se oni slažu da je uvođenje eura za Grčku bila katastrofalne greška.
Zašto?
Dok je još imala drahmu, banke su do zanjeg dana dijelile kredite uz 9% kamata. Sliejdeći dan nakon uvođenja eura spustile su kamate na oko 3%. Ali Grci nisu iskoristili poplavu jeftiih kredita za ulaganja u proizvodnju (poebno ne izvoznu) nego u razne gluposti,a jedino donekle ozbiljne investicije bile su u turizam (hoteli gdje ona za razliku od Hrvatske ima oko 60% svih kreveta). Ostatak je otišao na lukuz putem potrošačkih kredita. Slično je nakon uvođenja eura bilo i u Španjolskoj (stanogradnja); Irskoj (bankarstvo); Portugalu (trgovina i nešto malo turizam). Riječju, uvođenje eura je još više usosilo zemlje južne Evrope nego sve do tada.
Što bi izazvao drastičn pad kamatnih stopa kada bi Hrvatska stvarno uvela euro prepuštam mašti forumaša. I to Hrvatske koja je na tzv. “indeksu beznačajnosti” (manufacturing exports to Germany as GDP% ) kojeg izrađuje COMTRADE (divizija unutar statističkog ureda UN-a) doslovce na prvom mjestu – ne samo unutar EU nego i u cijeloj Evropi. Hrvatska koja ima najveći trgovinski debalans s Njemačkom u Evropi – prošle godie je uvezla 3,5 mlrd dolara a izvezla jedva 1,5 – više izvozi u Sloveniju (1,6 milijard) nego u Njemačku. I koliki bi to bio novi udarac za turizam koji se sa oko 9 mlrd eura prihoda približio kompletnom izvozu (oko 12,8 mlrd)?
To bi bila kudikamo previsoka cijena za nastavak kultiviranja iluzija/samoobmanjivanja o pripadnosti Evropi i EU!
Uključite se u raspravu