Hedge fond Paulson & Co. koji je zaradio milijarde dolara računajući na propast drugorazrednih hipotekarnih kredita i financijskih instrumenata povezanih s tim kreditima, privukao je pažnju američke Komisije za vrijednosnice i burzu (SEC). Kako piše londonski Financial Times pozivajući se na neimenovane izvore bliske događaju, SEC je pokrenuo istragu u kojoj spomenuti fond mora dati sve podatke oko trgovanja kompleksnim vrijednosnicama u vrijeme najjače financijske krize.

Kladili se protiv
Kako se dalje navodi, kompanija na čijem je čelu investitor John Paulson, profitirala je u vrijeme krize ulažući u kolateralizirane dužničke vrijednosnice (tzv. CDO, Collateralised debt obligations) suprotno od većine investitora. CDO instrumenti su strukturirani na način da bi ulagačima trebali donositi visoke prinose od hipoteka koje su odobrene zajmoprimcima izuzetno loših kreditnih sposobnosti. Čelnica SEC-a Mary Schapiro sredinom siječnja je odboru američkog Kongresa izjavila kako SEC ponovno ispitivala praksu investicijskih banaka i ostalih koji su kupovali i založili cijeli niz sekundarnih kredita. “Istražujemo jesu li investitori u bilo kojem slučaju bili obmanuti”, poručila je tada Schapiro. Međutim, iako se u ovom kontekstu spominje ime hedge fonda Paulson & Co., neimenovani izvori FT-a tvrde kako taj hedge fond nije spomenut kao cilj istrage niti je pod bilo kojom istražnom radnjom. No, bez obzira na špekupacije, niti Schapiro niti Paulson nisu htjeli komentirati ove navode.

Negativna pozicija
Koliko je ova istraga SEC-a važna, pokazuju potezi Komisije iz prosinca. Tada su poslani sudski pozivi bankama među kojima su Bank of America, Merrill Lynch, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, Morgan Stanley i UBS. Komisija je od banaka tražila sve informacije vezane uz prodaju CDO-a ulagačima. Ono što je Komisiji važno jest informacija jesu li banke držale tzv. ‘negativne pozicije’ u tim vrijednosnicama, dok su istovremeno savjetovali svoje klijente i ulagače da ih kupuju. Konkretno, jesu li banke za vlastiti račun ulagale suprotno od onoga što su preporučivale svojim klijentima. Prema dostupnim podacima, Paulson je sebi i svojim ulagačima zaradio 15 milijardi dolara kroz investicije na drugorazredne hipoteke. Te su investicije često uključivale kupovinu osiguranja koje bi se isplatilo kada bi pale tranše CDO-a temeljeni na američkim drugorazrednim kreditima.

Neviđeni skok
Njegov fond, koji je sa radom počeo 2006. godine, u 2007. godini iskoristio je opći potop tržišta nekretnina i hipotekarnih kredita te zabilježio rast od vrtoglavih 591 posto. Kako bi i dalje ‘gurao’ svoju strategiju, Paulson je banke zamolio da kreiraju takozvane ‘sintetičke CDO-e’ jer se sastoje od izvedenica od hipoteka, a ne od samih hipoteka. Ulaganje u njih isplatilo bi se u trenutku kad bi došlo do otpisa kredita, odnosno hipoteke. Paulson je tražio da se ti instrumenti baziraju na hipotekama ili derivativima temeljenim na takvim hipotekama iz raznih dijelova Sjedinjenih Američkih Država gdje se smatralo da će se tržište nekretnina ‘pregrijati’ odnosno da će nekretninski balon eksplodirati. Kako bi Paulson omogućio, odnosno olakšao stvaranje takvih rizičnih instrumenata, morao je na neki način utjecati na banke. S obzirom na to da je prodaja CDO-ova na tržištu bila izuzetno teška i malo tko je htio ulaziti u ovakav posao, tko god ih je kupovao banci bi bio zanimljiv patner. Tako je Paulson, zapravo, postao važna karika u stvaranju tih financijskih instrumenata jer je davao primaljivu ponudu koju banka i nije mogla odbiti. Naime, zadnji bi ponudio otkup CDO-a po najvišoj kamatnoj stopi. Obzirom na teško stanje na tržištu, ovakva ponuda se nije odbijala.