Još nema većeg pomaka u liberalizaciji ulagačke politike domaćih obveznih mirovinskih fondova (OMF). Sada bi ulazak u Europsku uniju mogao postati problem jer bi naglom izmjenom domaće regulative moglo doći do šoka. “Zakonsku regulativu, kao što smo naglasili već više puta do sada, trebalo bi postupno mijenjati i prilagođavati onoj koja će nas dočekati ulaskom u EU. Mi predlažemo da proces prilagodbe bude postupan kako bi se izbjegli šokovi nakon ulaska u EU”, predlaže predsjednik Uprave AZ OMF-a Dinko Novoselec. No postupno mijenjanje regulative, čini se, još nije na vidiku. OMF-ovi i dalje imaju strogo definirane načine trgovanja i ulaganja u vrijednosne papire. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, sve njegove izmjene i dopune te dodatni pravilnici, među kojima je i Pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova, točno određuju u što, kako i koliko ti fondovi mogu ulagati. “Mirovinski fondovi imaju određena kvantitativna ograničenja ulaganja koja se postepeno liberaliziraju, a naša su očekivanja, usklađena s globalnim principima i trendovima te standardima Europske unije, da ćemo se iz uvjeta kvantitativnih ograničenja kretati prema principima razumnog ulagatelja”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Damir Grbavac.

Glavni kriterij sigurnost
Prema važećim zakonskim aktima mirovinski fondovi smiju ulagati u vrijednosne i dužničke papire, čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Hrvatska narodna banka (HNB) i središnje banke OECD-a. Nadalje, mogu ulagati u vrijednosne papire (čiji su izdavatelji jedinice lokalne i regionalne samouprave) te u obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu. Tu su i dionice kompanija izlistanih na domaćem uređenom tržištu kapitala, udjeli otvorenih investicijskih fondova, depoziti i sredstva na poslovnom računu mirovinskog fonda. Zakon propisuje da mirovinski fondovi mogu ulagati i u ostale vrijednosne papire koji su sigurni i isplativi, no Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u tom slučaju mora odrediti dodatna ograničenja za takve investicije. Iako OMF-ovi imaju mogućnost ulagati u više vrsta imovine, među najvažnijim kriterijima načina ulaganja je konzervativnost i relativna sigurnost. Ipak je riječ o budućim mirovinama stotine tisuća, a poslije i milijuna ljudi. Ta konzervativnost i relativna sigurnost postižu se već spomenutom strogom regulativom načina ulaganja. Fond-menadžeri OMF-ova u svakom trenutku moraju znati stanje ukupne imovine fonda i u kojim financijskim instrumentima se nalazi njegova pozicija jer moraju prilagođavati ulaganje točno definiranim omjerima. Je li zakonska regulativa koja se tiče ulaganja OMF-ova u Hrvatskoj previše stroga? Mnogi kažu da možda i jest, no ona se ipak polako mijenja. “Vjerujemo da je zakonska regulativa u redu, a naravno da bi uvijek mogla biti liberalnija u skladu s razvojem mirovinskih reformi u zemljama okruženja i ulogom mirovinskih fondova na razvijenim tržištima kapitala”, poručuju iz Erste Plavih mirovinskih fondova. Sličan stav ima i čelni čovjek PBZ/CO fonda Dubravko Štimac. “Regulacija je vjerojatno stroža, ali regulator je tijekom vremena liberalizirao neke odredbe i vjerujemo kako će se taj proces određene liberalizacije nastaviti”, smatra Štimac.

Ulaganje u dionice
Ta liberalizacija tijekom godina vidljiva je i u segmentu ulaganja u državne obveznice. Naime, po staroj regulativi to ulaganje moralo je biti najmanje 50 posto imovine fonda, dok sada OMF-ovi mogu bez ograničenja ulagati u vrijednosne papire, obveznice i ostale dužničke papire, čiji izdavatelj je država, OECD ili HNB. Što se tiče obveznica jedinica lokalne i regionalne samouprave te korporativnih obveznica, zakonodavac ipak nije bio toliko darežljiv kao u slučaju državnih obveznica, stoga je tu vrstu ulaganja ograničio na najviše 30 posto imovine fonda. Većini ulagača na domaćem tržištu kapitala najzanimljivije je ulaganje OMF-ova u dionice. Zakon je tu jasan i kaže kako OMF-ovi u rizičniju vrstu papira mogu uložiti najviše 30 posto imovine. U udjele otvorenih i dionice zatvorenih investicijskih fondova mogu uložiti najviše pet posto po izdavatelju, odnosno zajedno ne smiju prelaziti 30 posto imovine fonda. Također u ulaganjima u depozite, potvrde u ulozima ili repo poslove banaka OMF-ovi zajedno mogu držati najviše 20 posto imovine, dok najviše pet posto imovine mogu imati na poslovnom računu. Ako je više od tri posto imovine OMF-a uloženo u dionice jednog te istog izdavatelja, ukupna vrijednost takvih ulaganja ne smije prelaziti 15 posto imovine. No iznimno je dopušteno uložiti do deset posto imovine u dionice jednog izdavatelja na Službenom tržištu Zagrebačke burze ako ukupna vrijednost takvih ulaganja ne prelazi 15 posto imovine i pod uvjetom da ostala ulaganja iz te kategorije ne prelaze više od tri posto imovine mirovinskog fonda. Regulativa je donedavno bila strožija nego što je to sada.

Dobrodošla liberalizacija
Tako su OMF-ovi do prošle godine smjeli kupovati dionice kompanije, čija tržišna kapitalizacija nije bila manja od 750 milijuna kuna i mogli su kupovati dionice sve dok tržišna kapitalizacija nije pala ispod 650 milijuna kuna. Hanfa je lani odlučila smanjiti kriterije i OMF-ovi su mogli ulagati u dionice koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju veću od 350 milijuna kuna. Ako se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod vrijednosti od 350 milijuna kuna, fond može i dalje stjecati te dionice sve dok se vrijednost tržišne kapitalizacije dionica ne spusti ispod 300 milijuna kuna. “Odluka o smanjenju granice tržišne kapitalizacije sa 750 milijuna na 300 milijuna pokazala se dobrom odlukom jer bi u protivnom došlo do rasprodaje određenih pozicija fondova. Svaka liberalizacija glede ulaganja je dobrodošla”, ističu u Erste Plavim fondovima. S tim se slaže i Novoselec jer je staro ograničenje od 750 milijuna kuna za dionice izvan prve kotacije Zagrebačke burze postalo previsoko nakon što su strahovito pale cijene dionica. “S druge strane dobro je da je ostalo ograničenje što će, nadamo se, i dalje biti poticaj manjim kompanijama da uđu u prvu kotaciju i time postanu transparentnije”, kaže Novoselec. Grbavac ističe kako pitanje daljnjeg smanjenja tržišne kapitalizacije kompanija u čije dionice smiju ulagati nije od presudne važnosti za poslovanje mirovinskih fondova. “Uloga mirovinskih fondova na tržištu dionica primjerena je njihovoj veličini i potencijalu, ni manja ni veća. Smatramo da nije sporna uloga fondova u dokapitalizacijama tamo gdje za to postoje uvjeti i za transakcije koje odgovaraju našim ulagateljskim kriterijima, nego sama činjenica što kvalitetne ponude transakcija toga karaktera na tržištu nema”, oštar je Grbavac. Budući da je domaće tržište kapitala već neko vrijeme pod velikim pritiskom nelikvidnosti i nezainteresiranosti ulagača, pitanje je mogu li OMF-ovi učiniti nešto i probuditi tržište. “Mirovinski fondovi trebaju imati ulogu kakvu i imaju. Naime, sami odlučuju sukladno vlastitim analizama o tome kada trebaju biti i koliko aktivni”, zaključuje Štimac.

Popuštanje

Rasprodaja dionica
OMF-ovi su do prošle godine, ako je riječ o inicijalnom ulaganju, smjeli kupovati dionice kompanije, čija tržišna kapitalizacija nije bila manja od 750 milijuna kuna i mogli su kupovati dionice sve dok tržišna kapitalizacija nije pala ispod 650 milijuna kuna. Nakon toga više nisu smjeli kupovati te dionice. U trenutku kada bi tržišna kapitalizacija pala ispod 600 milijuna kuna, OMF-ovi su morali prodavati te dionice. Kako se ne bi dogodio šok na tržištu jer bi masovnom prodajom vjerojatno došlo do snažnog pada cijene dionice te kompanije, regulator je propisao razdoblje od godine dana tijekom kojeg mora prodati takve dionice.

Donja granica od 300 milijuna kuna
U studenome prošle godine Hanfa je odlučila smanjiti kriterije i OMF-ovi su mogli ulagati u dionice koje u trenutku stjecanja imaju početnu tržišnu kapitalizaciju veću od 350 milijuna kuna. Ako se zbog promjene tržišnih cijena vrijednost tržišne kapitalizacije dionica spusti ispod vrijednosti od 350 milijuna kuna, fond može i dalje stjecati te dionice sve dok se vrijednost tržišne kapitalizacije dionica ne spusti ispod 300 milijuna kuna.

Odluka o smanjenju granice tržišne kapitalizacije sa 750 na 350 milijuna kuna pokazala se dobrom jer se izbjegla rasprodaja pozicija
Petar Vlaić , pred. Uprave Erste Plavog

Mirovinski fondovi moraju imati ulogu kakvu i imaju. Naime, sami odlučuju, sukladno analizama, kada i koliko trebaju biti aktivni
Dubravko Štimac, pred. Uprave PBZ/CO fonda